{"id":7938,"date":"2026-08-20T08:23:02","date_gmt":"2026-08-20T06:23:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.arhivtk.ba\/?p=7938"},"modified":"2026-08-20T08:23:03","modified_gmt":"2026-08-20T06:23:03","slug":"publikovana-knjiga-mr-sc-omera-zulica-izmedu-tradicije-i-moderne-kulturni-preobrazaj-tuzle-i-okoline-u-austrougarskom-periodu-1878-1918","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhivtk.ba\/?p=7938","title":{"rendered":"Publikovana knjiga mr. sc. Omera Zuli\u0107a \u201cIZME\u0110U TRADICIJE I MODERNE: Kulturni preobra\u017eaj Tuzle i okoline u austrougarskom periodu (1878-1918)\u201d"},"content":{"rendered":"\n

U izdanju JU Arhiv Tuzlanskog kantona, Centra za istra\u017eivanje moderne i savremene historije Tuzla i Dru\u0161tva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona publikovana je knjiga\u00a0mr. sc. Omera Zuli\u0107a, \u201cIZME\u0110U TRADICIJE I MODERNE: Kulturni preobra\u017eaj Tuzle i okoline u austrougarskom periodu (1878-1918)\u201d, Tuzla 2026, 359 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Knjiga IZME\u0110U TRADICIJE I MODERNE:  Kulturni preobra\u017eaj Tuzle i okoline u austrougarskom periodu (1878<\/em>\u2013<\/strong>1918)<\/em>, ima za cilj nau\u010dnu elaboraciju, opse\u017enije sagledavanje, istra\u017eivanje i razumijevanje kulturnih prilika u Tuzli i njenoj okolini zadnjih decenija osmanske, te tokom austrougarske uprave. U knjizi su obra\u0111eni dru\u0161tveno-ekonomski, politi\u010dki i kulturno-prosvjetni aspekti u Donjoj Tuzli i njenoj okolini, zadnjih decenija osmanske uprave (1851\u2013<\/strong>1878). Taj vremenski period predstavlja po\u010detak modernog razvoja Donje Tuzle, svakako i u segmentu kulture. Naime, u navedenom periodu Donja Tuzla postaje zna\u010dajan privredni, administrativni, politi\u010dki i kulturni centar, te je od tog perioda imala sve zna\u010dajniju ulogu. Razvijala se privreda, zasnovana na eksploataciji i proizvodnji soli, uglja, te poljoprivreda, zanatstvo i trgovina. Reforme su provedene u oblasti obrazovanja, kulture i zdravstva. Donja Tuzla se cestovno i \u017eeljezni\u010dki povezuje sa va\u017enim centrima: Sarajevo, Br\u010dko i Zvornik. Stoga se mo\u017ee konstatovati da je to vrijeme i po\u010detak modernog razvoja Tuzle, koja postaje zna\u010dajan centar \u0161ireg podru\u010dja, kako na privrednom, administrativnom, vojnom, tako i na kulturnom planu.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, zatvorenost domicilnog, pogotovo bo\u0161nja\u010dkog stanovni\u0161tva, u tradicijskim okvirima, \u010desto je poprimalo i konzervativne stavove, koji su se ogledali u slabom i sporom prihvatanju novog na\u010dina \u017eivota, koje je sa sobom donijela nova, austrougarska uprava. Stoga, da bi u potpunosti razumjeli i shvatili odnos izme\u0111u tradicije i moderne, u knjizi su obra\u0111ene zadnje decenije osmanske uprave u Bosni i Hercegovini, sa akcentom na Tuzlu, kao centar Zvorni\u010dkog sand\u017eaka.<\/p>\n\n\n\n

Temeljni dio knjige odnosi se na istra\u017eivanje kulturnih prilika u Tuzli i njenoj okolini u periodu austrougarske uprave. Pitanje kulturnog preporoda na \u0161irem tuzlanskom podru\u010dju bit \u0107e tretirano sa aspekta uticaja, koje su sa sobom donosili \u010dinovnici, prosvjetni i drugi radnici, doseljenici, (koji su dolazili na rad u industrijski bazen Tuzle), te domicilno stanovni\u0161tvo, ali i sa aspekta tekovina kulturne i civilizacijske zaostav\u0161tine iz perioda osmanske uprave u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n

 Okupacijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Monarhije, dolazi do zna\u010dajnih promjena koje je sa sobom donijela nova uprava, od politi\u010dkih, dru\u0161tvenih, privrednih, kulturnih, zdravstvenih i drugih aspekata \u017eivota. Industrijalizacijom Tuzle, javila se potreba za velikim brojem stru\u010dnih kadrova, koji su dolazili iz drugih dijelova Monarhije, a koji su sa sobom donosili iskustva, obi\u010daje, tradiciju, uti\u010du\u0107i tako direktno na razvoj, ali i preobra\u017eaj kulturnih prilika na tuzlanskom prostoru. Oni su sa sobom donosili nove obi\u010daje i kulturu, te na taj na\u010din stvarali temelje za svestraniji razvoj kulture na podru\u010dju Tuzle. Pod tim uticajima, dolazi do formiranja kulturnih, humanitarnih, pjeva\u010dkih i drugih dru\u0161tava, ali i prvog pozori\u0161ta, te biblioteka. Na taj na\u010din je Tuzla, osim industrijskog, postala i zna\u010dajan kulturni i administrativni centar jednog \u0161ireg podru\u010dja i okosnica intenzivnijeg kulturnog razvoja i preporoda. Po\u010detni impulsi kulturnog preporoda, zapo\u010deti od sredine 19. stolje\u0107a, intenzivirani dolaskom i uticajem Austro-Ugarske Monarhije, tretirani su u sveukupnom politi\u010dkom ambijentu, u navedenom periodu.<\/p>\n\n\n\n

Uticaj privrede, posebno trgovine, te politike na kulturne prilike je bio itekako prisutan i izra\u017een. Jaka centralna, austrougarska vlast, koja je nastojala kontrolisati sve tokove dru\u0161tveno-politi\u010dkog, a naro\u010dito kulturno-prosvjetnog \u017eivota u zemlji, s jedne, te djelovanje domicilnog stanovni\u0161tva na kulturno-prosvjetnom polju, s druge strane, doprinijeli su u kona\u010dnici sna\u017enijem razvoju obrazovanja i kulturnog uzdizanja. To je posredno dovelo do ja\u010danja nacionalne svijesti. U tom smislu se djelovanje domicilnog stanovni\u0161tva posmatra, analizira i istra\u017euje, ne samo na kulturno-prosvjetnom, nego i politi\u010dkom, ekonomskom, socijalnom i posebno planu ja\u010danja nacionalnih identiteta.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detni impuls razvoju kulturnih prilika u Tuzli i njenoj okolini, dali su imu\u0107niji gra\u0111ani, trgovci, posjednici, te sve\u0161tenstvo, odnosno vjerski slu\u017ebenici i drugi, malobrojni obrazovani gra\u0111ani. Zahvaljuju\u0107i njihovoj inicijativi, istrajnosti i odlu\u010dnosti, ali i ekonomskoj podr\u0161ci, na kulturno-prosvjetnom planu ostvareni su zapa\u017eeni rezultati.<\/p>\n\n\n\n

Djelovanje i rezultati postignuti na kulturnom i prosvjetnom planu, kroz po\u010detne oblike organizovanja, putem \u010ditaonica i pjeva\u010dkih dru\u0161tava, dovodili su do ja\u010danja nacionalne svijesti. Na taj na\u010din, kultura je postala zna\u010dajan faktor borbe i na politi\u010dkom planu. Jedan od rezultata kulturnog uzdizanja i preporoda bilo je nacionalno osvje\u0161\u0107enje stanovni\u0161tva. Zna\u010dajniji rezultati na tom planu, nisu mogli biti postignuti kroz po\u010detne forme kulturno-prosvjetnog rada, odnosno \u010ditaonice i pjeva\u010dka dru\u0161tva, koja su bila organizovana na lokalnom nivou. To nije davalo mogu\u0107nost postizanja zna\u010dajnijih, sveobuhvatnijih rezultata, na \u0161irem, bosansko-hercegova\u010dkom prostoru.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, bez obzira na brojnost, glavni elemenat borbe protiv austrougarske vlasti, te razvijanja nacionalne svijesti, postizao se kroz sistemski rije\u0161eno pitanje obrazovanja stanovni\u0161tva. Stoga su zna\u010dajniji rezultati na tom planu postignuti tek osnivanjem i djelovanjem nacionalnih kulturno-prosvjetnih dru\u0161tava. Zna\u010daj navedenih dru\u0161tava ogleda se i u \u010dinjenici da su ona bila snaga, koja je uspjela uvezati i ujediniti stanovni\u0161tvo (na konfesionalnoj osnovi), na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Nastala na tim osnovama, ta dru\u0161tva su neupitno postigla izuzetne rezultate, kako na prosvjetnom, kulturnom, tako i nacionalnom planu.<\/p>\n\n\n\n

Uticaj trgovaca u pokretanju kulturnih aktivnosti, a kasnije i u nacionaliziranju kulture bio je zna\u010dajan. Isti se javljaju kao osniva\u010di \u010ditaonica, pjeva\u010dkih dru\u0161tava, ali istovremeno obna\u0161aju i odre\u0111ene politi\u010dke funkcije. Zahvaljuju\u0107i njihovoj ekonomskoj, odnosno materijalnoj podr\u0161ci, obezbije\u0111ene su elementarne, materijalne pretpostavke za osnivanje i djelovanje raznih udru\u017eenja. Daljnjim razvojem kulturnih prilika, oni preuzimaju primat i u organizovanju kulturno-prosvjetnih dru\u0161tava sa nacionalnim predznakom. U borbi za crkveno-\u0161kolsku, vakufsko-mearifsku autonomiju, te osnivanju politi\u010dkih stranaka, trgovci su tako\u0111er imali zna\u010dajan uticaj. Na taj na\u010din su isti dali naro\u010dit pe\u010dat organizovanju i djelovanju na polju \u0161irenja i razvijanja kulturnih prilika, prosvje\u0107ivanja, ali i nacionalnog sazrijevanja.<\/p>\n\n\n\n

U koncepcijskom smislu, glavno poglavlje knjige istra\u017euje i analizira kulturne prilike u Donjoj Tuzli i njenoj okolini u periodu austrougarske uprave. S obzirom na slo\u017eenost teme, odnosno kulturnih prilika u navedenom periodu, poglavlje je podijeljeno na vi\u0161e podpoglavlja. Tako su kulturne prilike razmatrane sa aspekta osnivanja i djelovanja \u010ditaonica, pjeva\u010dkih dru\u0161tava, zatim nacionalnih kulturno-prosvjetnih dru\u0161tava. Istra\u017eivanjem je obuhva\u0107eno i osnivanje \u0161tamparija i pokretanje listova i njihov uticaj na kulturne prilike u Donjoj Tuzli i njenoj okolini. Uticaj biblioteka i knji\u017eara tako\u0111er je bio predmetom istra\u017eivanja. Osnivanje pozori\u0161ta u Donjoj Tuzli, prvog u Bosni i Hercegovini, tako\u0111er svjedo\u010di o zna\u010dajnom kulturnom razvoju u navedenom periodu. Budu\u0107i da su svi oblici kulturnog djelovanja, koji su rezultat rada domicilnog stanovni\u0161tva, egzistirali uglavnom na konfesionalnoj osnovi, na toj osnovi su i istra\u017eivani i nau\u010dno obra\u0111ivani.<\/p>\n\n\n\n

Cilj istra\u017eivanja predmetne teme jeste da se na osnovu analize do sada istra\u017eenih i objavljenih, a posebno neobjavljenih historijskih izvora, upotrebom nau\u010dnih metoda, nau\u010dno istra\u017ei i rasvijetli razvoj kulture na \u0161irem tuzlanskom podru\u010dju, te uka\u017ee na njegov uticaj na ukupne dru\u0161tveno-ekonomske i politi\u010dke procese i \u0161iru dru\u0161tvenu zajednicu i obrnuto. Ovim istra\u017eivanjem se \u017eeli ista\u0107i i pozitivan kulturni razvoj Donje Tuzle u zadnjim decenijama osmanske uprave, te na tim osnovama daljnje pra\u0107enje razvoja i napretka na polju kulture u austrougarskom periodu. Na takav na\u010din nastoje se nau\u010dno valorizirati kulturno-civilizacijske tekovine naslije\u0111ene iz osmanskog perioda.<\/p>\n\n\n\n

Za potpuno razumijevanje predmetne teme, istra\u017eivanje je neophodno za pra\u0107enje sveukupnih dru\u0161tveno-ekonomskih, ali i politi\u010dkih prilika u austrougarskom periodu. S jedne strane, novi ekonomski odnosi i novi na\u010din privre\u0111ivanja, uticaj doseljenika, imali su uticaja i na kulturno djelovanje domicilnog stanovni\u0161tva. S druge strane, stroga austrougarska politika stroge kontrole i cenzure, stvarala je kod domicilnog stanovni\u0161tva upravo suprotan efekat od \u017eeljenog, a \u0161to je u kona\u010dnici vodilo sve masovnijem udru\u017eivanju stanovni\u0161tva. Na taj na\u010din se masovnost kod pojave \u010ditaonica i dru\u0161tava, u odnosu na osmanski period, mo\u017ee posmatrati prevashodno sa aspekta otpora austrougarskoj upravi i borbi za odre\u0111ena prava.<\/p>\n\n\n\n

Obrada nazna\u010dene teme zasnivala se prvenstveno na historijskoj metodi, koja podrazumijeva tematski i hronolo\u0161ki slijed doga\u0111aja, te uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze istih. Osim nazna\u010dene, u znatnoj mjeri se koristila i komparativna metoda, osobito u dijelu kompariranja dosada\u0161njih nau\u010dnih rezultata sa istra\u017eenim historijskim izvorima, te kompariranje historijskih izvora sa drugim dostupnim izvorima, prvenstveno listovima i \u0161tampom. Komparativna metoda je bila nezaobilazna i u samom kori\u0161tenju historijskih izvora razli\u010dite provenijencije. S obzirom na temu koja je bila predmet nau\u010dne elaboracije u odre\u0111enoj mjeri su kori\u0161tene i kvantitativne metode, odnosno statisti\u010dka metoda, zatim analiti\u010dko-sinteti\u010dka, metoda indukcije, dedukcije, te metoda deskripcije.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga obra\u0111uje uzroke kulturnog razvoja, povezanost kulturnih prilika sa dru\u0161tveno-ekonomskim, uzro\u010dno-posljedi\u010dnim vezama sa politi\u010dkim i drugim segmentima djelovanja dru\u0161tva u navedenom periodu, te efektima kulturnog uzdizanja na dru\u0161tvo u cjelini, a naro\u010dito u dijelu nacionalnog bu\u0111enja i djelovanja. S obzirom da se knjiga bazira najve\u0107im dijelom na historijskim izvorima prvog reda, ista nau\u010dnoj i \u0161iroj javnosti pru\u017ea obilje do sada nepoznatih \u010dinjenica, u oblasti kulture. Tu se prije svega misli na arhivske fondove i zbirke Arhiva Bosne i Hercegovine, Arhiva Tuzlanskog kantona, Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku, zatim legat Muzeja Isto\u010dne Bosne u Tuzli, te<\/em> zbirke Narodne i univerzitetske biblioteke \u201eDervi\u0161 Su\u0161i\u0107\u201c Tuzla<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

         Tako\u0111er, u knjizi je u zna\u010dajnoj mjeri kori\u0161tena dostupna \u0161tampa iz navedenog perioda, koja ima poseban zna\u010daj za obradu predmetne teme. Naime, \u0161tampa, za razliku od drugih historijskih izvora, vjerno prenosi atmosferu, ambijent, mi\u0161ljenja i stavove ljudi, njihove strahove, \u017eelje, stremljenja i sli\u010dno. \u0160tampa ima mogu\u0107nost, da \u010ditaocu pru\u017ei mogu\u0107nost kontemplacije, u pro\u0161lost, u \u017eivot ljudi tog perioda. Stoga \u0161tampa predstavlja nezaobilazne historijske izvore neophodne za potpunije razumijevanje odre\u0111enih doga\u0111aja i rekonstrukciju pro\u0161losti. S obzirom na zna\u010daj \u0161tampe autor se odlu\u010dio da odre\u0111eni broj tekstova iz \u0161tampe prenese u izvornom obliku, kako bi \u010ditaocima dodatno pobudio interes za knjigom. To su listovi: Bosansko-Hercegova\u010dki glasnik, Behar, Bosanska Vila, Bo\u0161njak, Nada, Gajret, Front Slobode, Musavat, Muslimanska sloga, Ogledalo, Novi Behar, Sarajevski list, Srpski pokret, <\/em>te kalendari: Gajret, Prosvjeta i Napredak<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga donosi obilje novih informacija, do sada nepoznatih ili u manjoj mjeri poznatih nau\u010dnoj javnosti. U knjizi su otklonjene i odre\u0111ene nejasno\u0107e u vezi sa razumijevanjem razvoja kulturnih prilika, kao i pogre\u0161ne interpretacije u dosada\u0161njim nau\u010dnim pristupima istra\u017eivanju i interpretaciji kulturnih prilika. Naravno, ova knjiga ne pretenduje dati kona\u010dne odgovore na sva otvorena pitanja, ve\u0107 da u odre\u0111enoj mjeri doprinese shvatanju i razumijevanju kulturnih prilika u domenu izu\u010davanja lokalne historije.<\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eaj i Predgovor knjige mo\u017eete pogledati\u00a0ovdje.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U izdanju JU Arhiv Tuzlanskog kantona, Centra za istra\u017eivanje moderne i savremene historije Tuzla i Dru\u0161tva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona publikovana je knjiga\u00a0mr. sc. Omera Zuli\u0107a, \u201cIZME\u0110U TRADICIJE I MODERNE:…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":7939,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-7938","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhivtk.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7938","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhivtk.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhivtk.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivtk.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivtk.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7938"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.arhivtk.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7938\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7940,"href":"https:\/\/www.arhivtk.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7938\/revisions\/7940"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivtk.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7939"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhivtk.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7938"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivtk.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7938"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivtk.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7938"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}