29. 06. 2014 |
U organizaciji Zavoda za baranjsku povjesnicu Beli Manastir, Gradskog kazališta Beli Manastir, Centra za kulturu Grada Belog Manastira te Arhiva Tuzlanskog kantona, jučer 8. januara u predvorju Kino dvorane u Belom Manastiru svečano je otvorena međunarodna izložba pod nazivom “Tuzla na starim fotografijama – otrgnuto od zaborava”. Posjetitelji su mogli vidjeti povijesne fotografije koje prikazuju austrougarsko doba, kada je u Tuzli bio vidljiv velik napredak, posebice u razvoju industrije. Riječ je o detaljima tuzlanske prošlosti koja dotiče industriju, sakralne objekte, gradske trgove i ulice, školstvo, kulturu, zdravstvo, zanimljivosti i stare razglednice Tuzle.
Izložbu je prigodnim riječima otvorio gradonačelnik Belog Manastira Ivan Doboš. Prilikom otvorenja izložbe prigodnim riječima prisutnima obratili su se organizatori i domaćini izložbe, a o povijesti Tuzle govorio je dr.sc. Izet Šabotić, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona. Otvorenju su nazočili i gradonačelnikovi suradnici Predrag Stojanović i Marko Bogatić.
Spomenimo, Beli Manastir i Tuzla povezali su se 2011., kroz jedan od projekata IPA iz fonda Europske unije, a iste godine počele su razmjene između dva gradska kazališta – onog tuzlanskog i belomanastirskog, te je suradnja potom nastavljena i kroz druge institucije: Ministarstvo turizma iz Tuzle, Filozofski fakultet Tuzla, TTC Telex Tuzla i brojne druge. Grad Tuzla već je 17 godina Grad prijatelj s Osijekom, a nakon brojnih suradnji na poljima kulture, obrazovanja i turizma, za nadati se kako će se tom titulom moći pohvaliti i Grad Beli Manastir, koji je pokrovitelj izložbe. Autori izložbe i kataloga su: Izet Šabotić, Saneta Adrović, Hatidža Fetahagić i Adnan Tinjić; a izdavači Arhiv Tuzlanskog kantona i Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona.
29. 06. 2014 |
U izdanju Arhiva TK objavljena knjiga Dr. Izeta Šabotića “Agrarne prilike u Bosanskom ejaletu (1839-1878.)”.
Izvodi iz recenzija:
Rukopis dr. sc. Izeta Šabotića, «Agrarne prilike u Bosanskom ejaletu (1839-1878.)», Tuzla 2013. godine spada u red naučnih djela o naznačenom pitanju Bosne 19. stoljeća. Autor je školovani historičar i do sada je prošao sve faze u naučno-istraživačkom i nastavničkom radu. Već je dokazano i zapaženo ime u oblasti historijske i arhivističke nauke. Njegova bibliografija na najbolji način potvrđuje naprijed navedeno. Objavio je značajan broj radova, učestvovao u radu više naučnih skupova i projekata, historiografskog i arhivističkog sadržaja. Prilikom rada na ovom rukopisu, služio se historijskom metodom pri sakupljanju, selekciji i kritičkoj provjeri podataka. Rukopis o agrarnim prilikama Bosne 19. stoljeća napisan je tečnim stilom pa je tako prilagođen čitaocima svih stepena obrazovanja.
Predlažem da se autoru rukopisa dr. sc. Izetu Šabotiću iznađu financijska sredstva i izdavač, te da se objavi u obliku u kojem ga je autor ponudio.
Dr. sc. Senaid Hadžić
Autor knjige je smisleno i pregledno obarazložio Tanzimantske reforme i historijat do austro-ugarske okupacije u Bosni i Hercegovini, koristeći se brojnim naučnim historiografskim i arhivskim izvorima te literaturom. Knjiga ima naučne vrijednosti, jer je rađena prema metodologiji naučnog istraživanja od heuristike, kritike izvora i literature do asercepcije.
Rad koji se iščitava na stranicama ove buduće knjige zapravo je nastao nakon dugogodišnjeg istraživanja i u svome radu na fakultetu, kao i čovjeka na vodećim mjestima (direktora) Arhiva Tuzlanskog kantona, te glavnog urednika naučnih časopisa «Arhivska praksa» i «Glasnik arhiva i arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine», ali prije svega, brojnog izvornog gradiva, dokumenata, kao i svekolike novinske periodike iz vremena nastalih događaja te raznih naučnih knjiga i drugih izvora.
Bosna i Hercegovina, taj istinski zemaljski raj, sa svojom burnom prošlošću bila je vrelo i predstavljala je graničnu regiju istoka i zapada, koja je oduvijek bila na vjetrometini zbivanja te nastojala očuvati svoju samobitnost pod naletom i uticajima moćnih.
Opće je poznato, a autor nam još jednom temeljito i naučno potvrđuje, kako je područje Bosne i Hercegovine imalo svoju posebnost, kako unutar nacionalnih i vjerskih odnosa, tako politologijskih, a što je ujedno i bitno utjecalo na sam historijski tok u drugoj polovici 19. vijeka. Za to autor je pokazao i uvjerljivo dokazao i u svojim dosadašnjim neponovljivim naučnim i stručnim radovima o Bosni i Hercegovini.
Kao i u ovom slučaju, autor nam odgonetava, brojne zablude u svezi sa historijskim tokovima i odnosima u Bosni i Hercegovini i odnosu prema velikim silama, u kojem historijska zagonetka dobiva odgonetku. Nadamo se iskreno da će i ovaj rad biti upućen k dolaženju, na crti stvarnosti i razbora, kao prilog dokazivanju i svjedočenju historije u odgonetavanju bosanskohercegovačkih «nepoznanica» u Bosanskom ejaletu od početka Tanzimata do austro-ugarske okupacije (1839. -1878.).
Prof. dr.sc. Ivan Balta
