Arhivska praksa

Stručni časopis u izdanju Arhiva TK, koji primarno objavljuje naučne i stručne radove iz arhivistike, historije i srodnih nauka

Arhiv Tuzlanskog kantona je od 1984. godine domaćin međunarodnog savjetovanja “Arhivska praksa”, a od 1998. godine izdaje stručni i naučni časopis pod nazivom “Arhivska praksa”.

Časopis „Arhivska praksa” je poznat široj arhivističkoj i drugoj naučnoj i stručnoj javnosti. Od samoga početka izlaženja naišao je na dobar prijem kod šire arhivske javnosti, čije kritike su nam pomogle da časopis iz broja u broj dotjerujemo, dograđujemo i obogaćujemo validnim stručnim, naučnim i tehničkim prilozima. Na to ukazuju kvantitet i kvalitet časopisa koji je iz broja u broj bio sve bolji i bolji. Tiraž časopisa kretao se od 500 do 1.000 primjeraka. Obim časopisa je iz broja u broj rastao, od početnih 168 strana u prvom broju, narastao je do iznad 500 stranica u tri posljednja broja.

Od prvog (1) pa do sedamnaestog (17) broja pokušali smo napraviti prepoznatljivu stručnu i tehničku formu časopisa u čemu smo nadamo se i uspjeli. U svim brojevima časopisa za sve stručne radove donesen je rezime, do 8 broja na njemačkom, a od tada na engleskome jeziku. Sve vrijeme izlaženja časopisa težilo se stručnoj i tehničkoj nadogradnji, čime se kvalitet časopisa iz broja u broj popravljao. Tako je od 8 broja, kao ustaljena forma Časopisa, uveden abstrakt i ključne riječi stručnih i naučnih radova. Klasifikacija časopisa od prvog broja urađena je po UDK sistemu, a rađena je u Narodnoj biblioteci Bosne i Hercegovine Sarajevo. Zbog stručnih, tehničkih i drugih kvaliteta časopis je našao svoje mjesto u čitaonicama brojnih arhivskih i drugih kulturnih i naučnih institucija u zemlji i inozemstvu. Na taj način časopis „Arhivska praksa” postao je čvrsta poveznica između arhivskih djelatnika i djelatnika u registraturama, ali i između arhivskog znanja i umijeća arhiva i arhivskih djelatnika Tuzlanskog kantona sa arhivistima i arhivskim ustanovama sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine, susjednih država i desetina država širom Evrope.

Za ažurnost Časopisa, njegovu fizionomiju, nivo tekstova, i cijelu njegovu sadržinu, sa svim vrlinama i nedostacima pored urednika i Redakcije, zaslužni su lektor, korektori, prevodioci rezimea, tehnički urednici, izdavači i štamparije. Nepravedno bi bilo ne reći da se časopis održao sa svim svojim kvalitetima zahvaljujući prije svega malobrojnom timu kolektiva Arhiva u Tuzli, ali i svih saradnika sa kojima smo uspješno sarađivali u proteklih 12 godina. Zahvaljujući zajedničkim naporima svih navedenih čimbenika, časopis se rodio, živio, rastao i opstao, zbog čega koristimo i ovu priliku da zahvalimo svima koji su nam na bilo koji način dali podršku da istrajemo i održimo se na ovome veoma važnom strukovnom, ali i društvenom zadatku.

O Arhivskoj praksi br.1

Elektronska verzija “Arhivske prakse” br 1 dostupna je ovdje.

Prvi broj časopisa „Arhivska praksa” predstavljen je arhivskoj i široj javnosti u Tuzli 29. maja 1998. godine u sklopu održavanja 11. međunarodnog savjetovanja „Arhivska praksa 1998”, održanog u sali Radničkog univerziteta u Tuzli. Promotor časopisa bio je Mevludin Hajdarhodžić, pomoćnik Ministra za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Tuzlansko-Podrinjskog kantona. „Već prvi susret sa ovim časopisom je pored stručnog predstavljao i pravi vizuelni događaj, moderno likovno riješenje, i grafikom i izborom i odnosom boja, neuobičajeno za časopis izvan oblasti umjetnosti, ali to je u ovom slučaju bio dodatni razlog da se posegne za onim što je bilo između korica”, rekao je promotor 1. broja časopisa „Arhivska praksa”. Prvi broj časopisa napisan je na ukupno 169 stranica, formata B-5, koji je neodoljivo asocirao i na pravu knjigu.

Sadržaj Prvog broja časopisa „Arhivska praksa” obuhvatao je četiri cjeline: I „Arhivistika i arhivska služba”, II „Iz drugih časopisa”, III „Prikazi i ocjene” i „Izvještaji”.

Prva cjelina se odnosila na praktična pitanja arhivske teorije i prakse, bila je najobimnija, tematski najraznovrsnija i činila je osnovicu časopisa. U ovoj rubrici su se kao autori pojavili vrsni stručnjaci i poznavaoci arhivistike iz više arhiva iz Bosne i Hercegovine. Druga sadržajna cjelina odnosila se na jako zanimljive radove eminentnih arhivskih stručnjaka dr. Petera Pavela Klasinca (Pokrajinski arhiv Maribor) i Joze Ivanovića (Hrvatski državni arhiv Zagreb). Radovi spomenutih autora su uz vlastitu zanimljivost, dobrodošli časopisu iz razloga što su se odnosili na problematiku kao što je „Uticaj suvremenih informatičkih tehnologija i novih nosilaca informacija na arhivsku djelatnost” koja je u datom momentu bila nepoznanica arhivskoj javnosti u Bosni i Hercegovini, ali i što je arhivistička periodika i često teško dostupna. Stoga je uvrštavanjem ovih radova časopis Arhivska praksa br. 1 arhivskoj javnosti približio aktualnu problematiku drugih stručnih arhivskih časopisa, ali i susjednih i drugih prostora.

Sa arhivskim aktualnostima, ali na drugi način, također stručno i naučno upoznaje nas, treća rubrika Časopisa: „Prikazi i ocjene”, koja se bavi raznovrsnom arhivskom problematikom iz oblasti arhivske teorije i prakse u smislu šta se to na izdavačko-publicističkom, te na stručno-edukativnom planu događalo ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine, već i šire. Kao sadržajna poenta, odnosno koncepcijska cjelina u četvrtoj rubrici časopisa „Izvještaji”, predstavljeni su izvještaji sa nekoliko stručnih i naučnih skupova održanih, prije svega, na međunarodnoj razini, poput: „Trinaeste konferencije Međunarodnog arhivskog instituta i Dvadesetoga savjetovanja Sodobni arhivi 98”, održanog krajem marta i početkom aprila 1998. godine u Radencima Republika Slovenija. Tekstualni dio časopisa proširen je, sadržajno obogaćen i dopunjen fotografijama, tabelama i grafičkim crtežima, što je činilo još jednu važnu dimenziju vrlo ozbiljnog profiliranja stručnoga časopisa kakav je bio prvi broj časopisa „Arhivska praksa”.

O Arhivskoj praksi br. 2

Elektronska verzija “Arhivske prakse” br 2 dostupna je ovdje.

Drugi broj časopisa „Arhivska praksa” pojavio se u sklopu održavanja 12. međunarodnog savjetovanja „Arhivska praksa 1999” održanog u hotelu „Konjuh” Živinice, 27. i 28. maja 1999. godine. Ovaj broj časopisa koncipiran je na 166 stranica formata B-5, te je prema broju aktivnih strana i prema sadržajima koji se nalaze u časopisu podsjećao koncepcijom na udžbenik ili bogat priručnik.

Struktura i sadržaj časopisa odgovaraju principima naučnosti i u korelaciji je sa drugim naukama, odnosno sa teorijom i praksom same arhivistike. Sadržaj časopisa „Arhivska praksa” br. 2 obuhvaćao je četiri utvrđene tematske cjeline, kao i u prvome broju časopisa. Prva cjelina časopisa je osnovna i temeljna i u istoj se pojavljuju renomirani stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. U ovoj cjelini pojavljuju se pitanja iz arhivske problematike, koja obiluju brojnim novinama koje su bosanskohercegovačkom arhivističkom prostoru bili manje poznate, kao što su „Perspektive razvoja kompjuterizacije”, „Razvoj arhiviranja i upravljanja dokumentacijom primjenom savremenih tehnika i tehnologija”, „Sistematske promjene koje su aktualne u arhivskoj djelatnosti Bosne i Hercegovine” i druga aktualna pitanja arhivske teorije i prakse. U drugoj oblasti ovoga broja časopisa obrađena je jedna veoma interesantna tema, iz nama važne edukativne tehnologije, koja se odnosi na pitanje „Arhiviranja audo-vizuelnih dokumenata i promjene televizijskih tehnologija”. Treće poglavlje časopisa „Prikazi i ocjene” obuhvaća autorske interpretacije i kritički stav prema nekoliko značajnih objavljenih publikacija na prostoru Bosne i Hercegovine. U četvrtom poglavlju dati su izvještaji i doneseni zaključci, sa više stručnih i naučnih skupova, koji su se dešavali tokom 1998/1999. godine, pretežno na međunarodnom planu.

Sadržaj časopisa Arhivska praksa br. 2 i metode rukopisa zasnovani su na rezultatima savremene arhivistike i u funkciji su razumijevanja najnovijih naučnih dostignuća iz oblasti arhivske teorije i prakse i njihovoga daljega razvoja. Sadržaj u ovom broju časopisa daje osnove za profesionalnu orijentaciju arhivistike i arhivske teorije i prakse u cijelosti.

O Arhivskoj praksi br. 3

Elektronska verzija časopisa dostupna je ovdje.

Treći broj časopisa „Arhivska praksa” uklapao se u programski sadržaja 13. po redu međunarodnog savjetovanja „Arhivska praksa 2000”, održanog u Hotelu „Bristol” u Tuzli 1. i 2. juna 2000. godine. Časopis je štampan na ukupno 212 strana formata B-5.

Struktura časopisa u odnosu na predhodna dva broja nije izmijenjena, tako da je i ovaj broj časopisa obuhvatio slijedeće četiri tematske cjeline:

·  Arhivistika i arhivska služba

·  Iz drugih časopisa

·  Prikazi i ocjene

·  Izvještaji

U prvoj tematskoj cjelini obrađena su aktualna pitanja koja se odnose na zaštitu arhivske građe u nastajanju u vremenu tranzicije bosanskohercegovačkog društva, njeno vrednovanje, kao i edukacija arhivskih kadrova. Isto tako u ovome broju časopisa u prvome poglavlju pažnja je posvećena nekim pitanjima koja se odnose na problematiku savremenih trendova u arhivistici. Naime, u ovome poglavlju dodatno su zaoštrena pitanja borbe za arhivsku građu u nastajanju. Iz toga razloga, u ovome poglavlju časopisa, učinjeno je „otvaranje” problematike za dvije značajne kategorije: građu socijalističkoga perioda koja je još uvijek najbrojnija i u arhivima i u registraturama; i građu koja sve više nastaje na novim nosačima zapisa primjenom savremenih informacijskih tehnologija. Kako se ova pitanja, kao i svaka druga stručna pitanja, ne mogu riješiti bez odgovarajućih znanja, onda je bilo prirodno da se pažnja usmjeri i na kvalifikacijsku strukturu arhivara.

Postavljanjem najznačajnijih pitanja na ovaj način pred stručnu i naučnu javnost Bosne i Hercegovine, i šire, nastajalo se doći do konzistentnijih rješenja. Otvaranjem ovih pitanja pokušali su se utvrditi jasno fundirani stavovi struke koji trebaju da doprinesu pozitivnoj i znatno boljoj promjeni odnosa društva prema njoj.

Druga rubrika „Iz drugih časopisa” tretira jednu aktualnu i, za našu bosanskohercegovačku arhivsku stvarnost, ne baš uobičajenu temu kakva je „Pretpostavke za valorizaciju zapisa na elektronskim medijima”. Istraživanje se bazira na usporedbi između elektronskih zapisa s jedne strane, te klasičnih dokumenata i mikrofilmskih zapisa s druge strane, gdje elektronski zapisi u procesu valorizacije trebaju imati i neke dodatne vrijednosti i kvalitete. U protivnom, ta valorizacija ne bi imala smisla.

I u ovome broju časopisa u trećoj rubrici „Prikazi i ocjene” čitalačka javnost je upoznata sa sadržajem dvije vrijedne publikacije arhivističke i historiografske provenijencije (Arhivski vjesnik, god. 42/1999, Zagreb 1999, str. 1-400) i Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, br. 1. Tuzla, 1999, 189 str.).

U četvrtome poglavlju dato je više izvještaja sa međunarodnih i domaćih stručnih i naučnih skupova održanih tokom 1999. i 2000. godine, koji su se bavili raznovrsnom aktualnom problematikom iz oblasti arhivistike i historiografije.

O Arhivskoj praksi br. 4

Elektronska verzija časopisa Arhivska praksa br. 4 dostupna je ovdje.

Časopis Arhivska praksa br. 4 tematski i sadržajno je struktuiran u četiri ustaljena poglavlja, različite naslovne cjeline, ispisane na 205 stranica. U ovome broju časopisa objavljeni su tekstovi sa 14. međunarodnog savjetovanja „Arhivska praksa 2001”, koje je održano u Tuzli (Dom armije) 9. novembra 2001. godine. U ovome broju časopisa širok je prostor je dat tretiranju pitanja kao što su: Modaliteti zbrinjavanja ugrožene registraturne građe, Problematika funkcionirana arhivske mreže, kao i niz drugih pitanja koja definiraju odnose arhiva i javnosti i značaja arhivske i registraturne građe u ostvarivanju građanskih prava korisnika arhivske građe.

Porijeklo objavljenih radova u ovome broju časopisa je sa različitih pravno-političkih i državnih prostora, što u ukupnosti daje doprinos stvaranju zajedničkih komparativnih iskustava, koja u funkciji razvitka i uspostavi arhiva kao ustanove, posebno u zemljama tranzicije, mogu biti od velike koristi.

Prvo poglavlje: „Arhivistika i arhivska služba” sadrži ukupno 15 priloga, koji suštinski predstavljaju aspekte stručno-analitičkih istraživanja, trenutnih pozicionih stanja arhiva naspram primarne djelatnosti koja se odnosi na prikupljanje, preuzimanje, zaštitu, uvjete čuvanja, korišćenja i sređivanja registraturne građe, kao i stručna i naučna obrada mogućih unapređenja i uticaja informatičkih tehnologija na efikasnost kancelarijskoga i arhivskoga poslovanja. U ovom poglavlju dat je prostor za određivanje generičke veze između arhivistike i historije, budući da se dvije znanosti međusobno razlikuju, u odnosnu na predmet kojeg obrađuju i metode koje primjenjuju. Osnovni uzroci nezbrinutosti i loše zaštite arhivske građe u Bosni i Hercegovini nalaze se u nefunkcioniranju predratne arhivske službe i neadekvatnoj uspostavi poslijeratne arhivske službe. Međutim, kao generalni problem ovakvoga stanja jeste neadekvatna društvena briga u odnosu prema arhivskoj djelatnosti. Stoga se kroz radove u ovome poglavlju nude određeni modaliteti zbrinjavanja arhivske građe, formulirani u realiziranju tri selektivne etape. U jednome broju radova u ovome poglavlju ukazuje se na poteškoće funkcioniranja arhivske službe, one koja je proizvod neadekvatne zakonodavne regulative i nedefinirane teritorijalne i stručne nadležnosti arhiva. U ovome poglavlju obrađena su i druga značajna pitanja poput onih koja se odnose na standardizaciju registraturnoga poslovanja, uticaja informatičkih tehnologija na efikasnost kancelarijskoga poslovanja, upravne funkcije arhiva, odnosa arhiva i javnosti i druga pitanja.

U poglavlju „Iz drugih časopisa” Redakcija časopisa se opredijelila za rad dr. Petera Pavela Klasinca „Elektronsko poslovanje, elektronski potpis i slovenska arhivska teorija i praksa”, objavljenog u časopisu „Sodobni arhivi”, br. XXIII, Maribor, 2001, str. 159 -164. U radu se ističe da su se u arhivskoj teoriji i praksi desile određene promjene uvođenjem novih nosača informacija, čime se došlo do novoga kvaliteta – stepena informacija, tako da su novi informacijski stavovi prihvaćeni u novome zakonu o elektronskome poslovanju i elektronskom potpisu, kojima se regulira informatizacija slovenačkoga društva.

Treće poglavlje „Prikazi i ocjene” ovoga broja časopisa daje svježinu sa sadržajima, koji po svim elementima arhivske djelatnosti, odgovaraju kontinuiranom praćenju aktivnosti u oblasti arhivistike i arhivske službe. Svi prikazi ukazuju na činjenicu da arhivska djelatnost ima neupitan značaj i funkciju u uspostavi i funkcioniranju društvenih odnosa, iz čega proizlazi zahtjev da se ovoj djelatnosti mora pridavati mnogo više pažnje.

U četvrtom ustaljenom poglavlju „Izvještaji” u ovome broju časopisa dat je kratak rezime sa nekoliko važnih događaja u oblasti arhivistike, održanih tokom 2000. i 2001. godine na prostoru Bosne i Hercegovine i drugih evropskih država. I na ovaj način pokušavaju se pratiti sve one zanimljivosti na području arhivske problematike, kako u Bosni i Hercegovini tako i šire.

O Arhivskoj praksi br. 5

Elektronska verzija časopisa Arhivska praksa broj 5 dostupna je ovdje.

Časopis Arhivska praksa broj 5 izašao je iz štampe 2002. godine na ukupno 246 strana. Struktura časopisa ostala je nepromijenjena u odnosu na predhodne brojeve časopisa. I u ovome broju časopisa prvo je poglavlje „Arhivistika i arhivska služba” najobimnije (13-182) i sadrži ukupno 22 referata referentnih autora, a po sadržaju obrađenih tema može se podijeliti na tri cjeline: Arhivski propisi i problemi njihove primjene, Valorizacija registraturne građe i Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse.

O arhivskom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini pisalo je više autora, gdje se, između ostaloga, ukazalo na složenost i potrebu uspostave jedinstvene arhivske djelatnosti na nivou Bosne i Hercegovine, na anomalije u oblasti arhivskoga zakonodavstva nastale donošenjem entitetskih i kantonalnih zakona prije državnog i sl. Autori tekstova vezanih za arhivsko zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini smatraju da je pored brojnih manjkavosti, pozitivna strana propisa u tome što isti ipak zadovoljavaju minimalnu suštinu struke, a to su prava i obaveze arhiva, te prava i obaveze stvaralaca registraturne i arhivske građe, te da su u dobroj mjeri zadovoljeni principi i standardi evropske arhivističke prakse.

Kao konstantno značajno i aktualno pitanje u ovome broju časopisa svoje mjesto našlo je pitanje valorizacije arhivske i registraturne građe, kako one koja je nastala i nastaje na klasičnim nosačima informacija, tako i one na novim i savremenim nosačima zapisa o čemu je napisano više radova. U promišljanju autora o ovoj problematici istaknuto je da bi u postupku valorizacije trebalo racionalno i funkcionalno, ali naučno i utemeljeno, osigurati maksimum informacija na minimumu arhivske građe svake vrste. Kako u arhivskoj službi Bosne i Hercegovine nisu utvrđeni jasni kriteriji i načela vrednovanja arhivske građe, predlaže se da se u arhivskoj praksi, uz prilagodbu bosanskohercegovačkih okolnosti, primjenjuju načela i kriteriji arhivske službe Slovenije i Hrvatske. Osim toga, kao važno pitanje vezano za proces valorizacije, istaknuta je potreba revalorizacije arhivske građe socijalističkoga perioda. Isto tako, kao važna pitanje za bosanskohercegovačku arhivsku javnost nametnula su se i druga pitanja, poput: vrednovanja arhivske građe u oblasti privrede, osobenosti vrednovanja arhivske građe ratne provenijencije, te vrednovanje elektronskih zapisa.

Tema „Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse” okrenuta je savremenim trendovima, koji vode shvaćanju arhivske građe kao kontinuuma za čiju su sudbinu podjednako odgovorni i arhivisti i arhivari. I u ovome su dijelu časopisa prikazani radovi dokazanih arhivskih stručnjaka, koji govore o elektronskim zapisima, međunarodnim standardima, te elementima savremenoga projektnog pristupa ovome poslu. U ovoj oblasti obrađeno je pitanje primjene standarda ISO 15489 u svijetu, čiji je cilj uskladiti pojam „Records” i „Akten”. „Records”, znači informaciju u bilo kojem obliku, a „Akten” ujedinjenje svih dokumenata jednoga predmeta.

U stalnoj rubrici „Iz drugih časopisa” nastavljena je praksa donošenja reprezentativnih sadržaja iz renomiranih časopisa. U ovome broju objavljen je tekst iz Arhivskog vjesnika, br. 44, Zagreb 2001, autora dr. Josipa Kolanovića, pod naslovom „Arhivska služba Republike Hrvatske: stanje i izgledi razvoja”.

Rubrika „Prikazi i ocjene” sadrži 4 prikaza i 1 bibliografiju radova, publikacija arhivističke i historiografske provenijencije koji govore izdavačkim projektima nastalim na području Bosne i Hercegovine i šire sa različitim tematikama iz oblasti arhivistike i historije.

I u ovom broju Arhivske prakse nalaze se 2 izvještaja i dva osvrta posvećena značajnim međunarodnim arhivskim skupovima održanim u toku 2001. i 2002. godine, i to: Jedanaesti međunarodni arhivski dan, Graz, 19 -23. mart 2002. i 14. međunarodno savjetovanje „Arhivska praksa 2001”, Tuzla, 9.11. 2001. godine.

Na kraju ovoga broja časopisa Arhivska praksa urađen je „In memoriam” posvećen Sulejmanu Ramiću – Suli, uglednome i poštovanome naučnome, kulturnom i javnom radniku, i jedno vrijeme direktoru Arhiva u Tuzli.

O Arhivskoj praksi br. 6

Elektronska verzija časopisa Arhivska praksa br. 6 dostupna je ovdje.

Arhivska praksa br. 6 izašla je iz štampe 2003. godine u obimu od 278 stranica. Ovaj broj časopisa je zadržao istu strukturu, ali je broj autora priloga objavljenih u istom znatno veći od prethodnih.

Prva rubrika časopisa je kao i dosada najobimnija i ostala je njegovom osnovicom (13 -200), u kojoj su svoje priloge napisali eminentni stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske i Austrije. Ova rubrika je strukturalno podijeljena na tri tematske cjeline, i to:

·  Prvi dio posvećen je mjestu i ulozi arhivske djelatnosti u demokratskim društvima;

·  Dugi govori o ulozi i zadatku arhiva u procesu tranzicije u kojem se nalazi i Bosna i Hercegovina;

·  Treći tretira aktualna pitanja arhivske teorije i prakse: arhivsko zakonodavstvo, arhivski prostor, princip konteksta, problematiku elektronskih zapisa i drugo.

Kada je riječ o mjestu i ulozi arhivske djelatnosti u kulturnoj politici Bosne i Hercegovine, istaknuto je da arhivska djelatnost nema odgovarajuće mjesto u aktualnoj kulturnoj politici, uglavnom usljed neshvaćanja njenoga značaja od strane političkih struktura. Osim toga problem je u nepostojanju jedinstvene konzistentne državne politike u kulturi Bosne i Hercegovine. Kako bi se postojeće stanje popravilo, neophodno je da arhivska struka uradi stručno i naučno fundiranu elaboraciju stanja, te da traži od domaćih i međunarodnih faktora dosljednu primjenu optimalnih rješenja u ovoj djelatnosti. Uloga arhiva u realiziranju prava pristupa informacijama i ostvarivanju ljudskih prava, važna je i nezamjenljiva. To je pitanje normativno uređeno putem arhivskoga i drugoga zakonodavstva i u vremenu tranzicije u kojem se nalazi bosanskohercegovačko društvo, ova problematika je veoma aktualna. Ovo pitanje je kao i druga pitanja vezano za problematiku društvenih promjena koje su dobrim dijelom uticali na promjenu i ulogu i značaja arhiva i arhivske djelatnosti uopće.

U 6. broju časopisa obrađeno je i pitanje problematike zaštite i preuzimanja arhivske građe. Ova problematika je za arhive svakodnevna i teška stvarnost, jer je za optimalna rješenja neophodna finasijska i druga podrška i uključivanje svih sudionika u sistem zaštite arhivske građe. Poseban problem predstavlja zaštita registraturne građe privatiziranih pravnih subjekata, gdje je ukazano na brojne negativnosti po registraturnu građu u procesu privatizacije. Da bi se postojeći negativan trend stanja registraturne građe ove provenijencije zaustavio i stanje donekle saniralo, neophodna je daleko veća briga od strane ne samo stručnih arhivskih ustanova, već i cjelokupne šire društvene zajednice. U cilju što efikasnije i potpunije zaštite arhivske građe u nastajanju, istaknuto je da je neophodno jačanje vanjske službe arhiva, ali i permanentno stručno osposobljavanje uposlenika u registraturama. U ovome broju časopisa je ukazano u radovima nekoliko autora na potrebu organiziranoga arhivskog istraživanja, radi popune arhivskih fondova i zbirki dokumenata koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu. Veoma zanimljivo je predstavljeno i pitanje pojma konteksta koji se objašnjava kao jasno određena riječ, odnosno misao veze, kao i njihov logički sklad koja se danas koristi na mnogim područjima. Sa jačanjem informacijskih tehnologija i povećanjem interesa za informacijske usluge neophodno je u okviru arhivskih informacijskih sistema odrediti kontekstualne odnose unutar sadržaja arhivske građe, ali i općim činjenicama, vremenskim i prostornim dimenzijama, licima, porodicama i korporacijama. To se može postići uvažavanjem međunarodnih standarda ISAD(g) i ISAAR(CPF). Iz oblasti elektronskih zapisa u ovome poglavlju otvorena su i neka druga pitanja vezana za problematiku hibridnog arhiviranja, informatizacije u oblasti arhivskoga i kancelarijskoga poslovanja i slično. U ovome poglavlju bila su zastupljena i mnoga druga pitanja iz oblasti arhivske teorije i prakse, poput, arhivske mreže, pravne regulative arhivske djelatnosti, edukacije arhivskih zaposlenika, naučnoistraživačke i izdavačke djelatnosti arhiva i drugo.

U rubrici „Iz drugih časopisa” redakcija se opredijelila za prilog arhivistkinje Živane Heđbeli, „Privatno arhivsko gradivo” objavljen u Arhivskom vjesniku, br. 44, Zagreb 2001. godine, te za prilog prof. dr. Azema Kožara „Uticaj statusa arhivskih ustanova na stepen njihove profesionalnosti i autonomnosti.” Oba su ova pitanja nedovoljno prisutna u okviru arhivske djelatnosti zemalja u tranziciji, te su potrebna kao informativna i usmjeravajuća.

U rubrici „Prikazi i ocjene” dato je 7 zanimljivih prikaza publikacija iz oblasti historiografije, arhivistike i drugih pomoćno-historijskih nauka nastalih na području Bosne I Hercegovine, Hrvatske i Slovenije.

Na kraju časopisa nalaze se izvještaji sa nekoliko zanimljivih stručnih skupova održanih u Bosni i Hercegovini u toku 2002. godine.

Radovi objavljeni u ovome broju časopisa nemaju samo stručnoedukativni, nego i informativni, obrazovni i naučni karakter, te do19 prinose stvaranju boljih pretpostvaki za organiziranje arhivske službe kao djelatnosti od općega društvenog značaja. Objavljeni prilozi mogu biti od koristi i interesa ne samo arhivskim uposlenicima, već i široj stručnoj i naučnoj javnosti.

O Arhivskoj praksi br. 7

Elektronska verzija časopisa “Arhivska praksa” broj 7 dostupna je ovdje.

Sedmi broj časopisa Arhivska praksa izašao je 2004. godine, u godini jubileja, tj. godini obilježavanja 50. godišnjice rada Arhiva u Tuzli. Ovaj broj časopisa bio je dio programa kojim je obilježen ovoj značajni jubilej. Shodno tome, te okolnostima u kojima se nalazila arhivska struka, sa velikim brojem otvorenih pitanja, u dobroj mjeri je i određena koncepcija ovoga broja časopisa.

Časopis je napisan na ukupno 284 stranice, sa nepromijenjenom strukturom iz prethodnih brojeva:

·  Arhivistika i arhivska služba

·  Iz drugih časopisa

·  Prikazi i ocjene

·  Izvještaji

Teme kojima se bavio ovaj broj časopisa, rezultat su potrebe i traganja za najoptimalnijim rješenjima brojnih otvorenih pitanja koja su proizvod vremena društvenih promjena sa kojima je suočeno bosanskohercegovačko društvo u poslednjih 15 godina. Tako je u okviru prve teme pod nazivom „Registraturna građa u vremenu tranzicije” od strane eminentnih stručnjaka predstavljeno nekoliko problema iz oblasti uticaja procesa tranzicije na arhivsku građu. Naime, proces tranzicije u Bosni i Hercegovini je još uvijek aktualan proces, uistinu to je proces koji se nalazi u završnoj fazi, ali u početnoj fazi su rješavanja brojnih otvorenih pitanja u oblasti arhivske djelatnosti koja su direktno posljedica ovoga procesa. Po uzoru na specifičnost procesa tranzicije i problemi u oblasti arhivske djelatnosti su složeni i specifični. No, posljedice tranzicije su vidljive u svim područjima arhivske djelatnosti, a tiču se doratne, ratne i poslijeratne arhivske problematike. Takvo stanje u arhivskoj djelatnosti nameće potrebu prioriteta rješavanja tranzicijskih posljedica. Tako su pored pitanja validnoga arhivskog zakonodavstva, zastupljena i pitanja osposobljavanja i educiranja arhivskih kadrova koji treba da nose programske sadržaje i koji će moći odgovoriti na brojna otvorena pitanja iz ove oblasti. Ova problematika u časopisu je posmatrana sa područja iskustava različitih arhivskih službi (Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije), što je doprinijelo boljem otvaranju pitanja i uspješnijem rješavanju istih.

Druga tema je, također, od velikog značaja za arhivsku djelatnost i odnosi na potrebu primjene međunarodnih standarda u oblasti arhivske djelatnosti. Opće je poznata stvar da arhivistika nije jedina naučna disciplina koja traži univerzalna rješenja pomoću kojih treba izaći na kraj s brojnim promjenama koje karakterišu savremeni svijet. Pojava elektronskih zapisa sa sobom je donijela nove izazove na koje arhivistika, kao naučna disciplina treba odgovoriti. U arhivskim službama razvijenog svijeta, već duže vrijeme je jako izraženo pitanje iznalaženja jedinstvene i jasno utvrđene metodologije i jasne dokumentarne politike u upravljanju dokumentima. U svijetu preovladava mišljenje o potrebi donošenja jedinstvenih standarda i normi za ovu oblast. Standardima bi se, prije svega, trebali postaviti temeljni zahtjevi kroz jasno utvrđen sistem koji će biti u stanju očuvati glavne karakteristike dokumenta, kao što su: autentičnost, originalnost, pouzdanost, cjelovitost i upotrebljivost. O pitanju standardizacije u ovoj oblasti u arhivskoj službi Bosne i Hercegovine se veoma malo govorilo, uglavnom bez dubljeg zalaženja u naznačenu problematiku. Stoga je u ovome broju časopisa pitanje standardizacije arhivskoga i kancelarijskoga poslovanja nametnuto kroz nekoliko zasebnih priloga, pokušavajući tako na jedan direktan način prezentirati ovu problematiku široj arhivskoj javnosti u Bosni i Hercegovini. Nadamo se, da je zahvaljujući ovim prilozima, data problematika valjano otvorena i da će u dogledno vrijeme dati pozitivne rezultate. Uspješnost arhivske djelatnosti ubuduće u dobroj mjeri će zavisiti i od mogućnosti prilagođavanja arhivske službe zahtjevima savremenoga informacijskog razvoja. Arhivistika težište ove problematike posmatra kroz životni ciklus elektronskih zapisa koji zavise od činjenice da se enormne količine informacija mogu brzo i lako stvoriti, reproducirati, distribuirati i pretraživati, no čuvanje takvih zapisa još uvijek nije dovoljno pouzdano. Iz toga razloga postoje brojne dileme u ophođenju prema ovoj problematici. Informatičke tehnologije su stavile pred društvo i struku brojne civilizacijske izazove, gdje arhivistika treba da dā svoj doprinos u onome segmentu koji se odnosi na trajnost svih zapisa, pa i elektronskih. Kako bi se odgovorilo ovim i drugim brojnim pitanjima i izazovima, neophodni su stručni kadrovi koje arhivska služba Bosne i Hercegovine nema. To je upravo i bio jedan od razloga što se ovoj vrsti pitanja posvetila znatna pažnja u ovome broju časopisa.

U rubrici „Iz drugih časopisa” preuzet je rad „Arhivsko područje i Evropska unija” autorice mr. sc. Natalije Glažar iz Arhiva Republike Slovenije, objavljen u Zborniku „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja”, Maribor 2004, str.7-19. Rad se bavi problematikom saradnje arhivske službe Slovenije u projektima i radnim grupama EU. Projektni rad i prijava projekata za sredstva iz programa EU, na području kulture, je za arhivsko područje jako značajno i očekivalo se više mogućnosti i razvojnih projekata. Kod dokumenata Evropske zajednice je značajno da ako se odnose neposredno na arhivsko područje, onda je isto uređeno preporukama i rezolucijama koje postavljaju osnove arhivske saradnje među sadašnjim i budućim članicama EU. Dokumenti koji su obavezujući većinom ne posežu neposredno na arhivsko stručno područje, nego samo dijelom dotiču isto. Iskustva arhivske službe Republike Slovenije su od velikog značaja i za arhivsku službu Bosne i Hercegovine koja također teži ka evropskim integracijama u ovoj djelatnosti. Iz tih razloga redakcija časopisa se opredijelila za navedeni prilog. Osim toga, u ovoj rubrici časopisa objavljene su i Preporuke Međunarodnog arhivskog vijeća i UNESCO-a sa Seminara o pripremi Svjetske konferencije o informacijskom društvu (Peking, 30-31. maja 2002.) o važnosti arhiva i upravljanja dokumentima u razvoju globalnoga informacijskog društva i očuvanju njegove memorije.

U rubrici „Prikazi i ocjene” dat je osvrt na više publikacija iz oblasti arhivistike i historiografije koje se bave zanimljivom problematikom iz ove oblasti. Na ovaj način pokušavaju se pratiti aktualnosti kod nas i u svijetu iz ove dvije važne naučne oblasti. Publikacije su nastale u toku 2003. i 2004. godine.

Na kraju časopisa dat je Zapisnik sa 16. savjetovanja „Arhivska praksa” održanoga 16. i 17. oktobra 2003. godine u hotelu „Tuzla” u Tuzli.

Nažalost, ni ovaj broj časopisa nije bio bez rubrike „In memoriam” posvećen našim dragim kolegama i saradnicima Enveru Čengiću (1949-2004) i Slobodanu Kristiću (1945-2004).

Upravo zbog svoje raznovrsnosti i aktualnosti teme koje su obrađene u ovom 7 po redu broju časopisa Arhivska praksa, proizašlog najvećim dijelom iz 17. međunarodnog arhivskog savjetovanja i 50. godine postojanja i rada Arhiva u Tuzli, važnost je veoma velika jer i ovaj broj časopisa svojim sadržajem bio je od znatne pomoći i koristi arhivskom zaposlenicima kod otvaranja brojnih pitanja iz oblasti arhivske teorije i prakse, ali isti može koristiti i stručnjacima drugih profila, posebno historičarima.

O Arhivskoj praksi br. 8

Elektronska verzija časopisa “Arhivska praksa” br. 8 dostupna je ovdje.

Osmi broj časopisa Arhivska praksa izašao je 2005. godine i na određen način predstavlja značajnu koncepcijsku promjenu, pa i prekretnicu u odnosu na predhodne brojeve časopisa. Naime, kvantiteta i kvaliteta ovoga broja časopisa je u određenoj prednosti u odnosu na prethodne brojeve, a i struktura časopisa je izmijenjena, odnosno osnažena jednom novom rubrikom „Građa”, kojom je u časopisu zastupljena historiografska komponenta, nastala uglavnom na temelju rada sa dokumentima. Ovaj broj časopisa napisan je na ukupno 490 stranica.

Osnovu časopisa, kao i do sada, čine radovi prve rubrike „Arhivistika i arhivska služba”, koji se odnose na referate prezentirane na 18. međunarodnom savjetovanju „Arhivska praksa 2005”. Pitanja koja se obrađuju razvrstana su u tri zasebne tematske cjeline:

·  Registraturna građa

·  Korišćenje arhivske i registraturne građe

·  Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse.

Obrađena problematika je rezultat potrebe da se na ovaj način označe i otvore značajna pitanja sa kojima se susreće arhivska služba Bosne i Hercegovine. Jedno od takvih pitanja je i stalno aktualno pitanje stanja i zaštite arhivske građe u nastajanju. Riječ je o bitnom i stalno prisutnom pitanju, jer o sudbini arhivske građe neophodno je brinuti od samoga njenog nastajanja. Stoga je u ovoj tematskoj cjelini obrađena raznovrsna problematika koja se odnosi na sistem zaštite građe u nastajanju, od one koja je vezana za vrednovanje registraturne građe, zaštite i rukovanja istom, te o potrebama i mogućnostima primjene međunarodnih standarda u oblasti arhivske djelatnosti.

Nekoliko radova posvećeno je problematici značaja korišćenja arhivske građe u naučne i kulturne, ali i u svrhu ostvarivanja ljudskih i građanskih prava. Ova pitanja ukazuju koliki je značaj i uloga arhiva u demokratizaciji društva, te u ostvarivanju građanskih i ljudskih prava i sloboda.

U okviru treće tematske cjeline „Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse” predstavljena su brojna druga pitanja, od onih koja se odnose na problematiku elektronskih zapisa, njihove primjene, upravljanja i zaštite, do onih koja se bave klasičnom arhivskom problematikom u kojima su predstavljena različita iskustva arhivskih službi na planu zaštite, korišćenja i prezentiranja arhivske građe kao vrijednoga kulturnog naslijeđa.

Drugo poglavlje časopisa „Iz drugih časopisa”, u skladu sa utvrđenom politikom uredništva, prenosi rad Silvije Babić iz Hrvatskog državnog arhiva na temu „Mikrovrednovanje: kanadska metoda funkcionalnog vrednovanja”. Ovaj prilog je objavljen u Arhivskom vjesniku, br. 47, Zagreb 2004, 7-19. Članak se odnosi na prikaz projekta mikrovrednovanja, koji provodi Državni arhiv Kanade počevši od 1990. godine. Riječ je o projektu koji je zasnovan na metodi funkcionalnog vrednovanja, koja se u pojedinim zemljama u zametcima javlja već početkom 20. stoljeća, no tek od druge polovine 1980. godine 20. stoljeća počinje se intenzivno teoretski i praktično razmatrati.

Treće poglavlje „Građa” je novo poglavlje u ovome časopisu i ono daje jednu novu dimenziju u smislu da radovi iz ove rubrike tretiraju problematiku historiografskoga karaktera, zasnovanu na temelju prvorazrednih historijskih izvora, što predstavlja i krajnu destinaciju i jedan od značajnih ciljeva arhivske djelatnosti uopće.

Poglavlje „Prikazi i ocjene” zastupljeno je sa šest jako zanimljivih predstavljanja knjiga arhivističke i historiografske provenijencije, koje su se na naučno-stručnoj pozornici pojavile tokom 2004. i 2005. godine. Na ovaj način putem rezimiranog predstavljanja ovih izdanja uspješno se prate savremena kretanja i tokovi u oblasti ovih dviju naučnih disciplina.

Značajne informacije o stručnim arhivskim skupovima u zemlji i inostranstvu, te sa 17. međunarodnog arhivskog savjetovanja „Arhivska praksa 2004” date su u šestom poglavlju pod naslovom „Izvještaji”. Posebno se čine važnim i informativnim dokumenti (Izvještaj, Program, Poslovnik) donijeti na Konferenciji Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskoga kantona održanoj 8. oktobra 2004. godine.

O Arhivskoj praksi br. 9

Elektronska verzija časopisa “Arhivska praksa” br. 9 dostupna je ovdje.

Deveti po redu broj časopisa „Arhivska praksa” predstavlja kontinuitet napora koje ulažu članovi redakcije, urednici ali i svi arhivski djelatnici sa prostora Tuzlanskoga kantona i šire u svrhu unapređenja arhivske struke ne samo u Bosni i Hercegovini, već i šire. Ovim brojem časopisa pokušala su se otvoriti nova pitanja arhivske teorije i prakse, koja značajno odslikavaju bosanskohercegovačku arhivsku stvarnost. Time smo pokušali dati doprinos na planu smanjenja prisutnih razlika u odnosu na domete arhivskih službi zemalja razvijenog svijeta. U tome su nam, kao i u prethodnim brojevima časopisa, svestranu stručnu pomoć pružili arhivski stručnjaci, naši dugogodišnji saradnici iz susjednih i nekoliko evropskih zemalja, što ovaj projekt čini internacionalnim. Ovaj broj časopisa je napisan na ukupno 432 stranice i po strukturi se ne razlikuje od prethodnog 8. broja časopisa. Najveći dio priloga ovoga broja časopisa prezentiran je na 19. po redu međunarodnom savjetovanju „Arhivska praksa”, koje je održano 21. i 22. 09. 2006. godine u Tuzli. Svi prilozi sa ovoga skupa objavljeni su u prvome poglavlju časopisa i odnose se na tri tematske cjeline: Arhivska građa u nastajanju, Privatna arhivska građa i Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse.

Pitanje zaštite arhivske građe u nastajanju je još vijek jedan od prioritetnih zadataka arhivske službe Bosne i Hercegovine. Društvenim promjenama sa kojima je suočeno bosanskohercegovačko društvo, dodatno je usložena ova problematika; ona nosi sa sobom brojne neriješene stare, te istovremeno otvara nove probleme. Stoga smo smatrali posebno važnim da i ovim putem otvorimo neka od pitanja važna za arhivsku građu u nastajanju. Arhivisti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Srbije i Crne Gore iznijeli su praktična i teoretska iskustva u rješavanju brojnih problema vezanih za problematiku arhivske građe u nastajanju.

Druga grupa pitanja posvećena je problematici privatne arhivske građe. Ova je problematika tretirana u nekoliko zanimljivih radova. Da se radi o veoma složenoj problematici, potvrđuje i brojnost neriješenih pitanja, te njihovo viđenje i sagledavanje od strane arhivista. Činjenica da se ovoj problematici od strane arhivske službe Bosne i Hercegovine nije posvećivala dovoljna pažnja, dodatno je usložnila stanje u ovoj oblasti, ostavljajući brojne dileme pred arhivskom strukom. Iz toga razloga su ovdje učinjeni pokušaji iniciranja određenih aktivnosti na planu iznalaženja adekvatni rješenja.

U okviru treće grupe pitanja predstavljen je širok spektar problema i dilema tretiranja savremene arhivske teorije i prakse, počevši od onih vezanih za problematiku korišćenja arhivske građe, gdje su predstavljena iskustva i viđenja arhivista iz Austrije, Slovenije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. U okviru ove teme zastupljena su i neka od pitanja koja se tiču savremenih trendova tretiranja arhivske problematike, vezana, prije svega, za problematiku digitalnih i drugih nekonvencionalnih nosača zapisa. U okviru ove grupe pitanja obrađena su i brojna druga pitanja, kao što su: odnos arhiva i javnosti, kulturna dimenzija arhivske građe, te neka pitanja izdavačke i naučno-istraživačke provenijencije.

U rubrici „Iz drugih časopisa” predstavljen je prilog arhivistkinje Nele Kušanić iz Državnoga arhiva u Sisku (Republika Hrvatska), objavljen u Arhivskome vjesniku br. 48 u Zagrebu 2005. godine, koji je posvećen potrebi standardizacije arhivske službe, kao jednome od osnovnih preduvjeta učinkovitoga djelovanja arhiva kao ustanova.

U rubrici „Građa” data su tri zanimljiva rada koja, pored toga što donose veliki broj značajnih historijskih činjenica, ukazuju na međusobnu povezanost i prožetost historiografije i arhivistike kao dviju srodnih naučnih disciplina.

U poglavlju „Prikazi i ocjene” dato je nekoliko prikaza zanimljive historijske i arhivističke literature nastale u Bosni i Hercegovini u toku 2005. i 2006. godine. Tu je i rubrika „Izvještaji” gdje su, pored Zapisnika sa 18. međunarodnog savjetovanja „Arhivska praksa” održanoga 29. i 30. septembra 2005. godine u Tuzli, dati i izvještaji vezani za stručne i kulturne aktivnosti u kojima su sudjelovali arhivski zaposlenici Tuzlanskog kantona i cjele Bosne i Hercegovine.

Nažalost i ovaj broj Časopisa sadrži rubriku „In memoriam”, posvećenu rano preminulim našim dugogodišnjim saradnicima i kolegama Mustafi Dervišević i Damiru-Mustafi Hukić.

U časopisu Arhivska praksa br. 9, pored zadržavanja ustaljene strukturalno-sadržajne programske koncepcije, pokušali smo napraviti korak dalje u standardizaciji publikovanih priloga, sve sa željom da Časopis učinimo prihvatljivim za širu stručnu i naučnu arhivsku javnost.

O Arhivskoj praksi br. 10

Elektronska verzija časopisa “Arhivska praksa” br. 10 dostupna je ovdje.

Deseti jubilarni broj časopisa „Arhivska praksa”, izašao je 2007. godine. U godini jubileja. I kako dolikuje jubileju, potrudili smo se da upravo ovaj deseti broj bude kruna svih naših napora i nastojanja, da se na ovaj način ostavi neizbrisiv trag i da značajan doprinos razvoju arhivske struke, ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine, već i šire.

Deseti broj časopisa dio je programa kojim se obilježavala 20. godišnjica međunarodnog savjetovanja „Arhivska praksa 2007.” Shodno tome u ovome broju časopisa, kao i savjetovanju, željeli smo otvoriti ne samo nova pitanja iz oblasti arhivske teorije i prakse, već i ona koja su danas zasigurno najaktualnija pitanja naše arhivske struke. Takve sadržaje smo uspjeli realizirati zahvaljujući dugogodišnjem predanom radu arhivskih zaposlenika Arhiva Tuzlanskog kantona, našim dugogodišnjim saradnicima i kolegama iz drugih arhiva u Bosni i Hercegovini, te predstavnicima arhivskih službi više evropskih zemalja. Zahvaljujući tome, deseti broj časopisa predstavlja jedno značajno arhivsko, ali i historiografsko štivo, čitljivo ne samo za arhivsku, već i širu čitalačku javnost.

Ovaj broj časopisa ne samo po obimu, već i po strukturalnosadržajnom i tehničkom kvalitetu smatramo kvalitetom više u odnosu na prethodne brojeve, što je dobro ali i neophodno, jer se stručnim kvalitetom i profesionalnim odnosom može pratiti prisutna dinamika u oblasti arhivskih znanosti.

Deseti broj časopisa napisan je na oko 500 stranica i po strukturi je ostao dosljedan prethodnime osmome i devetome broju časopisa. Ni u ovome slučaju nismo odustali od ranije pozitivne prakse, pa je najveći dio priloga i ovoga broja časopisa bio predmet predstavljanja na 20. jubilarnom međunarodnom savjetovanju „Arhivska praksa 2007”, koje je održano 18. i 19. oktobra 2007. godine u Tuzli. Prilozi predstavljeni na ovome skupu objavljeni su u prvom najobimnijem od pet ustaljenih poglavlja časopisa pod nazivom „Arhivistika i arhivska služba”. Problematika obrađena u ovome poglavlju podijeljena je na tri zasebne tematske cjeline:

·  iz registraturne građe

·  arhivsko zakonodavstvo

·  aktualna pitanja arhivske teorije i prakse.

Da se i ovoga puta pogodilo sa otvaranjem seta pitanja vezanih za arhivsku građu u nastajanju, potvrđuje broj priloga koji se bave raznovrsnom problematikom vezanom sa arhivsku građu u nastajanju. Otvorena su ona pitanja i problemi kojim je prije svega opterećena bosanskohercegovačka arhivska služba, ali i pitanja i problemi od kojih danas nisu imune ni arhivske službe zemalja razvijenog svijeta. Tako su u ovome poglavlju autori koji dolaze sa različitih prostora (država) bave pitanjima vrednovanja i kategorizacije arhivske građe, zaštitom arhivske građe u nastajanju u pojedinim oblastima poput uprave, pravosuđa, privrede, privatnog sektora i sl. No, tu su svakako i pitanja koja se odnose na usku, gransku arhivsku problematiku, poput zaštite arhivske građe znanstvenih, vjerskih institucija, kao i zaštita građe privatne provenijencije. Sva navedena i mnoga druga pitanja tretirana u ovoj tematskoj cjelini pomogla su nam, ne samo da dođemo do novih saznanja u ovoj oblasti, već i kako određena iskustva primijeniti u praksi, što, između ostaloga, predstavlja direktan doprinos razvoju praktične komponente arhivistike.

Druga tematska cjelina u ovoj rubrici vezana je za arhivske zakonodavstvo, To je pitanje koje je u više navrata na ovaj način zaokupljalo našu pažnju. Razloga zato je više, jer razlog brojnim anomalijama u bosanskohercegovačkoj arhivskoj službi jeste postojeće nejedinstveno, neusaglašeno i u praksi neprimjenljivo arhivsko zakonodavstvo. Stoga je prioritetna zadaća učiniti neophodne pomake na tom planu, a prije svega u smislu donošenja konzistentnoga arhivskog zakonodavstva, usaglašenog sa prepoznatljivim standardima i normama arhivske struke zemalja razvijenog svijeta, ali i prilagodljivog bosanskohercegovačkim arhivskim posebnostima. Upravo nekoliko autora iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske i Srbije ukazuje na važnost i potrebu donošenja validnog i u praksi primjenljivog arhivskog zakonodavstva.

Posebna tematska cjelina u prvoj rubrici časopisa posvećena je aktualnim pitanjima arhivske teorije i prakse, gdje se i ovoga puta, kao i ranije, tretiraju savremeni trendovi u oblasti arhivske djelatnosti, koji su prije svega rezultat tehnološkog razvoja koji na direktan način zadire i utiče na naučnu, stručnu i praktičnu dinamiku u arhivistici. Stoga, stalna obaveza i zadatak arhivista je težiti stvaranju neophodnih uvjeta za prilagođavanje arhivske struke zahtjevima savremenog razvoja, poštivajući pri tome u svijetu arhivistike poznate i prihvatljive standarde i norme. U ovome poglavlju su zastupljena i druga značajna pitanja iz oblasti arhivske teorije i prakse: pristup i korišćenje arhivske građe, njena obrada i opis, razna iskustava na njenoj tehničko-tehnološkoj zaštiti, te druga brojna pitanja arhivske teorije i prakse.

U rubrici „Iz drugih časopisa” ovoga puta smo predstavili rad arhivistkinje Državnog arhiva iz Zagreba Branke Molnar, objavljen u Zborniku „Tehnični in vsebinski problemi klsičnega in elektronskega arhiviranja”, Maribor 2007, str. 297-305. Rad se odnosi, na jedno za našu arhivsku javnost neobično pitanje marketinga i menadžmenta u arhivima. Autorica u radu ističe kulturu kao važnu ekonomsku granu u zemljama Evropske unije, gdje i arhivska djelatnost kao dio sektora može doprinijeti tržištu kulture i ekonomskom rastu. U radu se naglašava, da bi se isto u praksi provodilo u arhivima, neophodno je provoditi i poštivati načela marketinga i menadžmenta.

Ovaj broj časopisa potvrđuje svu opravdanost postojanja rubrike „Građa” u strukturu časopisa. Naime, u desetom broju časopisa data su ukupno četiri jako zanimljiva i historiografski sadržajna rada iskusnih arhivista i historičara, posvećena značajnim pitanjima historije Tuzle i njene šire okoline. Ovi radovi bez sumnje, osim što su pojačali historiografsku komponentu časopisa, predstavljaju i značajan doprinos izučavanju lokalne historiografije.

U poglavlju „Prikazi i ocjene” predstavljeno je nekoliko zanimljivih sadržaja historijske i arhivističke literature nastale u toku 2006 i 2007. godine. Autori prikaza daju rezimirane presjeke i ukazuju na značaj publikacija koje su u posljednje dvije godine osvježile bosanskohercegovačku historiografsku i arhivističku scenu.

U rubrici „Izvještaji”, pored zapisnika sa 19. međunarodnog savjetovanja „Arhivska praksa 2007”, dat je detaljan izvještaj sa Prvoga kongresa arhivista Bosne i Hercegovine, održanog u Sarajevu od 2. do 4. novembra 2006. godine. Osim toga u ovoj rubrici mjesta su našli i izvještaji sa drugih stručnih i naučnih skupova održanih u Bosni i Hercegovini i šire u toku 2006. i 2007. godine. Njihovim uvrštavanjem, 10. broj časopisa je održao kontinuitet na planu praćenja zanimljivosti i značaja iz oblasti arhivistike, pa i iz historiografije posebno sa područja Bosne i Hercegovine, pa i šire. Svi ovi sadržaji bili su neophodni zbog kontinuiteta strukturalno-sadržajne komponente časopisa i zbog potrebe da se ide ukorak sa savremenim kretanjima u ovim oblastima.

Desetim brojem časopisa „Arhivska praksa” pokušali smo kroz prepoznatljivu stručno-strukturalnu i tehničku formu otvoriti važna pitanja arhivske teorije i prakse i ukazati na one značajke i posebnosti koje su u proteklih desetak i više godina opterećivale bosanskohercegovačku arhivsku javnost. No, brojnim sadržajima predstavljenim u časopisu otvarani su jasni vidici koji su nam pomogli da se lakše razumiju najnovija dostignuća iz oblasti arhivske teorije i prakse, koja će nam poslužiti kao bitna poveznica sa savremenim tretiranjem i poimanjem arhivske problematike u svijetu.

O Arhivskoj praksi br. 11

Elektronska verzija časopisa “Arhivska praksa” br. 11 dostupna je ovdje.

I 11. po redu broj časopisa „Arhivska praksa“ tretira aktualna pitanja praktične arhivske komponente, a istovremeno otvara neka pitanja od velike važnosti za ukupan razvoj arhivske struke, pri čemu su veliki doprinos dali arhivisti iz više zemalja okruženja.

Ovaj broj Časopisa, kao i svi dosadašnji, nastao je kao rezultat održavanja tradicionalnog međunarodnog arhivističkog (21. po redu) savjetovanja „Arhivska praksa 2008“, održanog 09. i 10. oktobra 2008. godine u Tuzli. Najveći broj radova objavljen je u prvom poglavlju Časopisa pod ustaljenim nazivom „Arhivistika i arhivska služba“. Riječ je o radovima koji se odnose na tri odabrane stručne teme prezentovane na savjetovanju, i to: Zaštita arhivske građe u nastajanju, Međunarodni sistem zaštite arhivske građe, te Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse.

O aktualnim problemima arhivske teorije i prakse vezanim za arhivsku građu u nastajanju, svoja iskustva i viđenja iznose arhivisti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore. U ovim radovima sadržana je raznovrsna problematika vezana za zaštitu arhivske građe u nastajanju u raznim oblastima: uprava, pravosuđe, zdravstvo, privreda i dr. Osim toga, tretirana su i druga važna pitanja poput: uslova i provođenja mjera primarne zaštite građe, zaštite i tretmana tehničke dokumentacije, te osobenosti kategorizacije i vrednovanja registraturne građe. Posebna vrijednost navedenih radova je u činjenici što su pored definisanja stanja dati prijedlozi i sugestije rješavanja i poboljšanja istog.

Druga grupa priloga se odnosi na problematiku Primjene i funkcije međunarodnog i nacionalnog sistema zaštite arhivske građe i drugih kulturnih dobara, u kojima se raspravlja o prirodi arhiva i arhivske građe, nedostacima međunarodnog sistema zaštite i efektima primjene istog u ratnim okolnostima, sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu, te o međunarodnim nacionalnim osnovama zaštite arhivske građe vjerske provenijencije.

U prvom poglavlju treće grupe priloga koje se odnosi na Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse, tretirana je raznovrsna problematika vezana za savremene trendove u oblasti arhivistike i informacijskih sistema, te norme i iskustva po pitanju korištenja, prezentovanja arhivske građe i obezbjeđenja adekvatnog  prostora za njen smještaj. Radovi predstavljeni u ovoj rubrici su na razini potreba i dometa u rješavanju složene problematike zaštite, upravljanja i korištenja arhivske građe, kako u arhivima, tako i van arhiva.

U poglavlju „Iz drugih časopisa“ preuzet je zanimljiv prilog dr. sc. Hrvoja Stančića sa Filozofskog fakulteta Zagreb, pod nazivom: „Arhivsko gradivo u elektronskom obliku: mogućnost zaštite i očuvanja na dulji vremenski rok“, objavljen u „Arhivskom vjesniku“, br. 49, Zagreb 2006.

U trećem, u Časopisu ustaljenom poglavlju, pod naslovom „Građa“, od strane eminentnih istraživača historičara, arhivista i demografa predstavljeno je ukupno pet zanimljivih radova koji se odnose na interesantnu i raznovrsnu historiografsku problematiku, koja tretira problematiku školstva u Tuzli od vremena Prvoga svjetskog rata do 1928. godine. Tretirana je i problematika prisilnih migracija bošnjačkog stanovništva na prostoru općine Tuzla u vremenu od 1992. do 2005. godine, te fluktuacija radne snage Tuzlanske oblasti u vrijeme sukoba Informbiroa i Komunističke Partije Jugoslavije. U ovom poglavlju predstavljen je i rad koji govori o historijskim izvorima važnim za bosanskohercegovačku historiju s početka 20. stoljeća pod nazivom „Boszniai Hirek“, koji se nalaze u Nacionalnoj biblioteci Mađarske.

Kao i u ranijim brojevima Časopisa u posebnom poglavlju „Prikazi i ocjene“ dato je nekoliko prikaza referentnih historijskih publikacija (dva), historijskih časopisa (jedan), i arhivističkih publikacija (dva). Navedeni prilozi na valjan način približavaju zanimljivu i interesantnu problematiku važnih publikacija historiografske i arhivske provenijencije.

U rubrici „Izvještaji“ dato je desetak zanimljivih saopćenja u kojima nas autori upoznaju sa novinama i aktualnostima prezentovanim na brojnim stručnim skupovima  održanim u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja, u protekloj i ovoj godini.

U ovom broju Časopisa, izdavači su nastavili ustaljenu programsku koncepciju. Izvjesne izmjene su učinjene na dizajnu korica. Međutim, redakcija je ostala vjerna ustaljenoj strukturi, vjerujući da na taj način valjano promiče arhivistiku i historiografiju kao važne i prožimajuće naučne discipline.

O Arhivskoj praksi br. 12

Elektronska verzija časopisa “Arhivska praksa” br. 12 dostupna je ovdje.

Dvanaesti po redu broj časopisa „Arhivska praksa“ pojavljuje se u godini jubileja – 55-te godišnjice postojanja i rada Arhiva Tuzlanskoga kantona, kao regionalne arhivske ustanove, koja se u proteklom vremenu, i pored poteškoća, uspješno nosila sa brojnom problematikom koju je pred nju postavljala arhivska struka i nauka, ali i društvo u cjelini. Dinamika društvenih procesa u vremenu tranzicije u potpunosti je imala utjecaja na dinamičnost u oblasti arhivske teorije i prakse u Bosni i Hercegovini. Stoga smo u proteklim brojevima ovog već renomiranog Časopisa pokušali otvoriti ona najaktualnija pitanja iz domena arhivistike. To činimo i sa ovim 12-im po redu brojem časopisa „Arhivska praksa“.

Naime, najveći dio priloga ovog broja Časopisa predstavljen je na 22. po redu međunarodnom savjetovanju „Arhivska praksa 2009“, koje je održano 8. i 9. oktobra 2009. godine u Tuzli. Najveći broj radova prezentovanih na ovom skupu objavljen je u prvom, najobimnijem poglavlju časopisa pod ustaljenim nazivom „Arhivistika i arhivska služba“, a odnosi se na tri aktuelne tematske cjeline: Vrednovanje arhivske građe, Zaštita registraturne građe u nastajanju i Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse.

Na  početku prvog poglavlja donosi se nekoliko zanimljivih priloga, eminentnih arhivskih stručnjaka iz više evropskih zemalja, koji se bave pitanjem vrednovanja arhivske građe, za koje se nadamo da će u dobroj mjeri pomoći uklanjanju nejasnoća, razmimoilaženja i različitog sagledavanja problematike valorizacije registraturne građe u Bosni i Hercegovini, ali i u zemljama šireg okruženja.

Druga grupa pitanja u ovom poglavlju odnosi se na stalno prisutnu problematiku zaštite registraturne građe u nastajanju. U prilozima se govori o uzrocima i posljedicama tranzicijskih procesa na stanje registraturne građe u nastajanju,  o odnosu stvaralaca i imalaca spram sopstvene registraturne građe, o saradnji arhiva i stvaralaca na planu zaštite registraturne građe i nizu drugih važnih pitanja iz oblasti zaštite ahivske građe u nastajanju.

U okviru treće grupe pitanja promišlja se o brojnim arhivskim aktuelnostima i dilemama, kako klasične, tako i suvremene arhivske teorije i prakse, gdje su predstavljena iskustva i viđenja arhivista iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Kosova i Bosne i Hercegovine. Posebnu pažnju u okviru ove teme zavređuju pitanja koja se tiču novih standarda Međunarodnog arhivskog vijeća, a odnose se na opis funkcija stvaralaca arhivske građe (ISDF) i opis ustanova koje posjeduju arhivsku građu (ISDIAH), i brojna druga aktualna pitanja vezana za problematiku elektronskih zapisa.

No, tu su i druga zanimljiva pitanja, kao što su: odnos arhiva i javnosti, oblikovanje arhivskih fondova, historijske i kulturne dimenzije i značaj karata i planova, kao i niz drugih za arhivsku teoriju i praksu značajnih pitanja.

U poglavlju „Iz drugih časopisa“, prenijet je zanimljiv prilog mr. Dražena Kušena, arhiviste iz Državnog arhiva u Osijeku, pod nazivom „Total archives strategija – teorija i praksa“, objavljen u Zborniku radova „Tehnični in vsebinski problemi arhivskega in elektronskega arhiviranja“, br. 8, Maribor 2009.

I u ovom broju Časopisa na adekvatan način je zastupljeno treće ustaljeno poglavlje „Građa“. U istom je od strane eminentnih istraživača historičara, arhivista i demografa, dato šest jako zanimljivih radova, koji donose značajan broj zanimljivih historijskih činjenica, koje se odnose na oblast nacionalne, i posebno lokalne historije. U navedenim radovima tretirane su teme: političke, obrazovne, demografske, te kulturno-historijske provenijencije. Nadamo se da će predstavljene činjenice u ovim radovima u dobroj mjeri pomoći boljem razumijevanju nacionalne, a posebno lokalne historije.

U poglavlju „Prikazi i ocjene“ dato je ukupno pet prikaza i ocjena referentne historijske i arhivske literature, nastale u protekloj i tekućoj godini u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja. Svi prikazi i ocjene su jako sadržajni i informativni i svakako su od pomoći u upoznavanju i približavanju raznovrsne i važne historiografske problematike zastupljene u predstavljenim knjigama.

Poglavlje „Izvještaji“ najbolje ukazuje da je u protekloj i ovoj godini na polju arhivistike i historiografije bilo veoma dinamično, te da su na tom planu održani brojni skupovi koji su tretirali arhivsku i historiografsku problematiku. Stoga, pored Zapisnika sa 21. međunarodnog savjetovanja „Arhivska praksa 2009“, održanog 09. i 10. oktobra 2008. godine u Tuzli, u ovoj rubrici je dato još šest izvještaja vezanih za stručne manifestacije i sadržaje u kojima su zaposlenici Arhiva Tuzlanskoga kantona bili domaćini i aktivni učesnici.

Uređivački tim Časopisa se trudio da i ovaj broj Časopisa bude strukturalno i sadržajno raznovrstan i tematski bogat, te vjeran programskom opredjeljenju i koncepciji zasnovanoj na stručnom i naučnom promicanju arhivskih i historiografskih vrijednosti. U tome su nam pomogli brojni saradnici, a posebno oni susretljivi kojima se ovom prilikom iskreno zahvaljujemo, a čitateljima želimo ugodno druženje s ovim brojem Časopisa.

O Arhivskoj praksi br. 13

Elektronska verzija časopisa “Arhivska praksa” br. 13 dostupna je ovdje.

Trinaestogodišnji kontinuitet izlaženja – pojavljivanja stručnog časopisa „Arhivska praksa“ u izdanju Arhiva Tuzlanskog kantona i Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, je potvrda sistematičnosti i organiziranog rada Arhiva Tuzlanskog kantona i Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona s ciljem iznalaženja najkonzistentnijih rješenja brojnih složenih problema kojima je opterećena arhivska djelatnost u Bosni i Hercegovini u vremenu tranzicije. Svojim profesionalizmom, znanjem, umijećem i entuzijazmom domaće snage, potpomognute međunarodnim faktorom, putem časopisa „Arhivska praksa“ nastoje na valjan način prezentovati i promovisati arhivsko znanje i umijeće. Čvrsto vjerujemo da je to učinjeno i ovim 13. po redu broju časopisa „Arhivska praksa“, koji izlazi u godini krize, materijalnog i kadrovskog reduciranja arhivske službe u Bosni i Hercegovini, godini kada su, nažalost, brojna stručna i naučna glasila za tren ili potpuno utihnula. Stoga možemo sa zadovoljstvom održanim kontinuitetom, a posebno kvalitetom ovog broja časopisa „Arhivska praksa“.

Najveći dio ovog broja časopisa, kao i svih dosadašnjih, vezan je za održavanje tradicionalnog međunarodnog (23. po redu) arhivskog savjetovanja „Arhivska praksa 2010“, održanog 30. septembra i 1. oktobra 2010. godine u Tuzli u organizaciji Arhiva Tuzlanskog kantona i Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona. Na pomenutom savjetovanju problematizirane su tri aktuelne arhivske teme.

Prva se odnosi na Vrednovanje arhivskih poslova sa posebnim akcentom odnosa države i društva spram arhivske djelatnosti. Promišljanja autora radova iz nekoliko evropskih država idu u pravcu insistiranja na poboljšanju pozicije arhivske djelatnosti u društvenoj zajednici uz obaveznu primjenu međunarodnih standarda i normi, poput demokratizacije, deetatizacije i decentralizacije, u čemu sistem obrazovanja arhivskih kadrova, pored odnosa države, igra značajnu ulogu.

Druga tema, Zaštita registraturne građe u nastajanju, probematizira širok spektar važnih pitanja iz ove oblasti. O pitanjima valorizacije registraturne građe, sistema kontrole zaštite građe u nastajanju, problematike zaštite građe stvaralaca u stečaju i likvidaciji, produkcije i zaštite nekonvencionalnih nosača informacija i druge važne problematike, svoja iskustva i viđenja daju arhivski stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Austrije. Poseban akcenat u navedenim radovima dat je definisanju stanja i prijedlozima i sugestijama rješavanja i poboljšavanje istog.

U okviru treće grupe pitanja pod zajedničkim nazivom Aktuelna pitanja arhivske teorije i prakse, posebna pažnja od strane važnih stručnjaka iz Slovenije, Italije, Rusije, Ukrajine, Švicarske i Bosne i Hercegovine posvećena je savremenim trendovima u oblasti arhivistike i informacijskih sistema. U okviru ove teme neka od pitanja tiču se konkretnih prijedloga i rješenja na uspostavi kompleksnih arhivskih informacijskih prijedloga i rješenja na uspostavi kompleksnih arhivskih informacijskih sistema sa mogućom primjenom istih i u Bosni i Hercegovini. U okviru ove teme raspravlja se i o drugim važnim pitanjima, kao što su izrada, opravdanost i unapređenje naučno-informatičkih sredstava, obrada nekonvencionalne građe, posebnosti obrade i sređivanja arhivske građe obrazovne provenijencije, izrada rječnika arhivske terminologije, te publiciranje dokumenata iz 18. stoljeća na njemačkom jeziku.

U rubrici Iz drugih časopisa prenijet je prilog arhivistice mag. Zdenke Selmič Rajh iz Pokrajinskog arhiva Maribor, pod nazivom „Princip provenijencije i kreiranje – raskorak između utvrđene teorije i slovenske arhivske prakse“, objavljen u zborniku radova „Tehnični in vsebinski problemi arhivskega in elektronskega arhiviranja“, br. 9, Maribor 2010.

U trećem, u Časopisu sve aktuelnijem poglavlju Građa, od strane više eminentnih historičara, arhivista i demografa predstavleno je sedam zanimljivih radova koji tretiraju raznovrsnu historiografsku i demografsku problematiku, popit: vojne i civilne organizacije četničkog pokreta u Hercegovini, oduzimanja nadležnosti Islamskoj zajednici u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata, o prilikama u Posavini i širem Tuzlanskom području u prvoj polovini 19. stoljeća, o razvoju školstva u Tuzli početkom 20. stoljeća, o prvim izborima u Tuzli 1910. godine, te etničkoj strukturi stanovništva Bosne i Hercegovine u periodu 1948.-1991. Ovo poglavlje obogaćeno je analitičkim popisom fonda OK SK BiH Srebrenik 1954.-1964.

U ovom broju časopisa posebno je sadržano i bogato poglavlje Ocjene i prikazi, u kojem je od strane eminentnih naučnika i stručnjaka ne samo predstavljeno, već i data analiza nekoliko veoma zanimljivih publikacija izašlih u Bosni i Hercegovini i Rusiji. Između ostalog, data je zanimjiva analiza Zbornika radova kji se odnosi na ulogu ruskihi „mirotvoraca“ na Balkanu u vremenu ratova 1991.-1995., predstavljen je Zbornik radova o nacionalnom identitetu Bošnjaka, kao i publikacija vezana za političko djelovanje Mehmeda Spahe. U ovoj rubrici predstavljena su i tri časopisa „Saznanja“ – časopis za historiju br. 3., dvobroj časopisa BZK Preporod Tuzla „Pogledi“, te 19. broj afirmisanog arhivskog  časopis Međunarodnog  arhivističkog instituta iz Trsta – Maribora „Atlanti“.

U rubrici Izvještaji pored zapisnika sa 22. međunarodnog savjetovanja „Arhivska praksa 2009“ održanog 8. i 9. oktobra 2010. godine u Tuzli, dati su i izvještaji vezani za stručne i kulture aktivnsoti u kojima su sudjelovali arhivski zaposlenici Arhiva TK i kolege iz drugih arhiva u Bosni i Hercegovini.

Nadamo se da će stručni i naučni sadržaj prezentovani u ovom, 13. po redu, broju časopisa „Arhivska praksa“ opravdati očekivanja i pobuditi pažnju poklonika arhivske i historiografske problematike, da će Časopis svojim sadržajima doprinijeti podizanju arhivske djelatnosti na veću stručnu i načnu razinu, te u kvalitativnom smislu biti značajna karika budućeg promicanja i razvoja arhivistike i  historiografije na ovim prostorima.

O Arhivskoj praksi br. 14

Preuzmite elektronsku verziju Arhivske prakse br. 14 (PDF)

U ovim, za bosanskohercegovačko društvo, a posebno za arhivsku djelatnost teškim vremenima, pravi je podvig uspjeti održati kontinuitet na planu validnog promicanja stručnih vrijednosti. Uspjeh je svakako veći ako se zna da je riječ o promicanju arhivske struke putem realizacije projekta kakav je međunarodno savjetovanje “Arhivska praksa”, koji traje punih 24 godine, i u sklopu istog izdaje se časopis Arhivska praksa i to njegov 14 broj. Arhiv Tuzlanskog kantona i Društvo arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona na tom planu istrajavaju, te i ove godine čine korak više održavanjem ovog, danas već renomiranog i od struke priznatog, regionalnog stručnog skupa i publikovanjem 14. broja časopisa “Arhivska praksa”. Na taj način, zajedno kao i do sada, sa kolegama iz više zemalja regiona, uspješno promovišu, prezentuju i ukazuju na vrijednosti arhivske struke.
Četrnaesti po redu broj časopisa “Arhivska praksa” u najvećoj mjeri prati sadržaje koji su prezentovani na 24. Međunarodnom savjetovanju “Arhivska praksa 2011”, održanom 6. i 7. oktobra 2011. godine u Tuzli. Radovi prezentovani na savjetovanju, njih 33, čine srž ovog broja Časopisa i objavljeni su u njegovom prvom, već prepoznatljivom, poglavlju “Arhivistika i arhivska služba“. Svojim sadržajima isti tretiraju raznovrsna pitanja koja se odnose na tri odabrane stručne teme, prezentovane na savjetovanju, i to: “Zaštita arhivske građe u nastajanju”, “Zaštita i  značaj ratne produkcije registraturne građe” i “Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse”.
Iako se u poslednje vrijeme registraturnoj građi u nastajanju poklanja sve veća pažnja, još uvijek postoji značajan broj otvorenih pitanja u ovoj oblasti arhivske djelatnosti. Iz tih razloga u ovom broju Časopisa od strane autora iz više zemalja u okruženju, predstavljen je set raznovrsnih i zanimljivih pitanja, što ukazuje na važnost i univerzalnost problematike zaštite registraturne građe u nastajanju. U petnaestak radova otvoreno je više zanimljivih pitanja, poput odnosa arhivskih znanosti i stvaraolaca arhivske građe te, prezentovanje različitih iskustava na planu zaštite registraturne građe u posjedu stvaralaca. Tu su i pitanja koja se bave “uskom” stručnom problematikom, poput  utvrđivanja nadležnosti nad zaštitom registraturne građe u nastajanju, prezentovanja iskustava zaštite u oblasti uprave, pravosuđa, notarskih institucija, zaštite fotografija i razglednica, te zaštite privatne arhivske građe, ali nisu zaobiđena ni ona pitanja koja se odnose na kriterije i načela vrednovanja arhivske građe. Vrijedna pažnje u sadržajima ovih radova jesu lična iskustva sa kojima se susreću stručni radnici, te zanimljive sugestije i prijedlozi dati u cilju adekvatnog rješavanja ove, za arhivsku struku važne, problematike.
U ovom broju Časopisa redakcija se odlučila da dodatno razmotri pitanja vezana za sudbinu registraturne građe ratne provenijencije. Problematika ove vrste registraturne građe je složena, kompleksna i višeslojna i može se posmatrati i tretirati s više aspekata, poput: arhivističko-historiografskog aspekta zaštite dokumenata ratne provenijencije, sa aspekta zaštite nekonvencionalnog arhivskog radiva, uticaja zakonske regulative na sudbinu arhivske građe ratne provenijencije, te sa aspekta problematike preuzimanja arhivske građe ratne provenijencije i njenog prezentovanja i značaja za historijsku nauku. Sva ova pitanja imaju za cilj da ukažu na složenost ove, za arhivsku struku važne, problematike i animiraju sve neophodne faktore kako bi se došlo do adekvatnih rješenja na planu njene zaštite.
Zanimljiva i raznovrsna problematika je predstavljena i u trećoj temi prvog poglavlja Časopisa koja se odnosi na “Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse”. U istoj, više autora na iznimno zanimljiv način otvara nekoliko, za arhivsku struku suštinski važnih pitanja, kako onih iz oblasti moderne i posmoderne arhivistike, tako i pitanja iz domena klasične arhivske problematike. Jedan broj  prezentovanih sadržaja u ovoj rubrici pobuđuje posebnu pažnju, poput onih koji ukazuju na značaj metode stručnog i istraživačkog rada u savremenoj arhivskoj teoriji i praksi. Po važnosti ne zaostaju ni sadržaji koji se odnose na predstavljanje kooperativnih rješenja za publiciranje digitaliziranog arhivskog sadržaja i baza podataka, te upotrebu Web aplikacija. Tu su i druga pitanja poput onih vezanih za iskustva digitaliziranja arhivske građe, primjene međunarodnih standarda u procesu obrade arhivskih fondova i izrade informativnih sredstava. Prezentovani radovi u ovoj rubrici su izraz potrebe arhivske struke na planu rješavanja složene i brojne problematike sa kojom se ista danas sreće.
U ovom broju Časopisa u poglavlju “Iz drugih časopisa” preuzet je prilog dr.sc. Petera Pavela Klasinca, pod nazivom “Web stranice u arhivskoj teoriji i praksi”, objavljen u časopisu Atlanti br. 20, koji izlazi u izdanju Međunarodnog instituta arhivskih znanosti Trst – Maribor.
Treće, sada već ustaljeno poglavlje, “Iz građe” u ovom broju Časopisa je izuzetno bogato. U istom je objavljeno desetak iznimno zanimljivih radova, zasnovanih na historijskim izvorima prvoga reda. Obrađena pitanja tretiraju interesantnu i raznovrsnu historijsku problematiku, koja se odnosi na važna pitanja bosanskohercegovačke prošlosti, počev od srednjovjekovog perioda, pa sve do događaja vezanih za neposrednu prošlost s kraja 20. stoljeća. Prezentovani radovi su svakako značajan doprinos razvoju bosanskohercegovačke historiografije i boljem poznavanju naše prošlosti.
I u ovom broju Časopisa, kao i u ranijim, u posebnom poglavlju “Prikazi i ocjene” predstavljeno je nekoliko zanimljivih i referentnih arhivističkih i historiografskih publikacija, nastalih u poslednje vrijeme, a koje tretiraju važnu arhivsku i historijsku problematiku.
I rubrika “Izvještaji” u ovom 14. po redu broju Časopisa iznimno je bogata i u istoj je dato desetak sadržajnih saopćenja koja nas upoznaju za važnim stručnim i naučnim saddržajima, održanim u Bosni i Hercegovini i okruženju u 2010. i 2011. godini.
Na kraju treba reći da je i ovaj 14. po redu broj časopisa “Arhivska praksa” ostao dosljedan ustaljenoj stručnoj programskoj koncepciji, prezentujući značajan broj stručno -arhivističkih i naučno-historijskih sadržaja, s ciljem davanja posticaja i doprinosa razvoju ovih dviju važnih naučnih disciplina.

O Arhivskoj praksi br. 15

Preuzmite elektronsku verziju Arhivske prakse br. 15 (PDF)

Trajanje jednog časopisa punih petnaest godinaje potvrda njegove potrebnosti, kvalitete i istrajnosti na planu unapređenja struke i nauke. Časopis Arhivska praksa, punih petnaest godina svojim sadržajima daje doprinos unapređenju raznih aspekata arhivske struke, a posebno njene praktične komponente. U vremenu od petnaest godina časopis je postao prepoznatljiv stručni i naučni arhivski sadržaj, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u okruženju. Časopis je dio važnog projekta “Arhivska praksa”, koji u posljednjih petnaest godina prati međunarodno savjetovanje pod istovjetnim nazivom, na kojem se okupljaju arhivski i informatički stručnjaci iz dvadesetak zemalja Evrope. Na stranicama dosadašnjih petnaest brojeva časopisa svoja razmišljanja predstavilo je oko 200 vrsnih arhivskih i informatičkih stručnjaka, na više od 6000 stranica teksta. Na stranicama časopisa predstavljeni su za arhivsku struku važni i prijeko potrebni sadržaji, kojim su se otvarala aktuelna pitanja sa kojima se sretala arhivska struka, s ciljem da se da odgovor na ista, te valjano usmjeri tok arhivske struke u Bosni i Hercegovini, prateći pri tome izazove savremenog doba, koji su uticali na dinamičnost razvoja arhivistike.

Jubilarni petnaesti broj časopisa plod je potrebe arhivske struke da se da doprinos unapređenju iste u određenim njenim segmentima. Časopis je u strukturalno konceptualnom pogledu ostao isti kao i prethodnih nekoliko brojeva, prezentujući sadržaje kroz pet ustaljenih poglavlja: Arhivistika i arhivska služba, Iz drugih časopisa, Građa, Prikazi i ocjene i Izvještaji.

Prvo poglavlje časopisa, je osnovno i čini dvije trećine istog, a odnosi se na saopćenja prezentovana na 25. međunarodnom savjetovanju “Arhivska praksa 2012”. Ovo poglavlje shodno dosadašnjoj praksi tretira tri važna stručna tematska pitanja: Edukacija arhivskih kadrova, Registraturna građa u nastajanju i Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse.

Važan segment uspješnosti svake djelatnosti predstavljaju njegovi kadrovi. Tako je kada je riječ i o kadrovima u arhivskoj djelatnosti. U Bosni i Hercegovini ovo pitanje je složeno, kompleksno, ali i stalno aktualno, reklo bi se, od samog osnivanja arhivske službe pa sve do danas. Iz tog razloga, ono je predmetom stalnog interesovanja struke, pa će u više navrata biti predmetom stručnih rasprava. No, zbog njegove važnosti i ovog puta smo smatrali potrebnim i opravdanim otvaranje ovog pitanja, ponukani činjenicom neodgovarajućeg stanja u ovoj oblasti u Bosni i Hercegovini i potrebom prevazilaženja istog. Stoga će se u ovom broju časopisa naći nekoliko veoma zanimljivih promišljanja na ovu temu, poput: arhivske kadrovske politike, zanimanje arhivista, programski sadržaji obrazovanja arhivista, postdiplomski programski studij arhivistike, profili arhivskih kadrova u registraturama, edukacija arhivskih kadrova kroz raznovrsne programe, edukacija specijaliziranih arhivskih zanimanja, stručna zvanja i dr. Tu su zanimljiva promišljanja

o  perspektivama obrazovanja arhivskih kadrova kroz redovni obrazovni sistem s ciljem što veće izvjesnosti i uspješnijeg obavljanja arhivske djelatnosti. Ova pitanja su fundamentalna i u funkciji su definisanja stanja u ovoj oblasti i davanja prijedloga da se isto popravi.

Drugo, u ovom poglavlju, postavljeno pitanje vezano je za zaštitu registraturne građe u nastajanju. Isto tretira raznovrsnu stručnu problematiku ove provenijencije, pri čemu je u fokusu pažnje bilo nekoliko važnih pitanja, poput: stanja i zaštite arhivske građe u nastajanju, problematika zaštite i preuzimanja arhivske građe, pitanje vrednovanja registraturne građe u nastajanju, zaštita arhivske građe privatiziranih registratura, registraturna građa stvaralaca u stečaju i likvidaciji. O ovim pitanjima u časopisu promišljaju arhivski stručnjaci iz: Hrvatske, Srbije, Italije, Slovačke i Bosne i Hercegovine. Svakako promišljanja data na ovaj način predstavljaju važan iskorak ka sveobuhvatnijem i uspješnijem rješavanju problematike zaštite arhivske građe u nastajanju.

Treća tematska grupa pitanja odnosi se na kompleksnu i važnu arhivsku problematiku, kako onu klasične, tako i moderne provenijencije. Svoje mjesto u ovom poglavlju našla su raznovrsna pitanja, kao što su: intelektualna zaštita arhivske građe, evidentiranje i zaštita arhivske građe van matične države, izazovi digitalne ere, primjena standarda u arhivskoj djelatnosti, upotreba informacijskih mreža u arhivskoj djelatnosti, kao i niz drugih važnih pitanja arhivske teorije i prakse. Svakako da su ovako odabrani i predstavljeni stručni i naučni sadržaji značajan doprinos boljem razumijevanju arhivske struke i poboljšanju stanja iste ne samo u Bosni i Hercegovini već i šire.

U rubrici Iz drugih časopisa predstavljen je rad mr. sci. Zdenke Semlič Rajh Arhivsko zakonodavstvo kao preduvjet za uspješno obavljanje arhivske djelatnosti Primjer arhivskog zakonodavstva u Republici Sloveniji, objavljen u Glasniku arhiva i Arhivističkog udruženja BiH, br. 41, Sarajevo 2011. godine.

Rubrika Građa u ovom broju časopisa posebno je bogata i sadržajna. Ista tretira više važnih historijskih pitanja, te prezentuje zanimljive historijske izvore pohranjene u Arhivu Tuzlanskog kantona. Neka pitanja su posvećena važnim historijskim događajima kakvi su balkanski ratovi, ali predmetom interesovanja bila je i historijska problematika lokalne i nacionalne provenijencije, poput: razvoja školstva na širem tuzlanskom području, djelatnosti nacionalističkih organizacija na bosanskohercegovačkom prostoru između dva svjetska rata, te određeni događaji lokalnog karaktera iz vremena austrougarske uprave. U ovoj rubrici predstavljeni su historijski izvori važnih fondova pravosudne i upravne provenijencije, pohranjenih u Arhivu Tuzlanskog kantona, te ukazano na značaj određenih glasila kao historijskih izvora. Ovi sadržaji zbog svoje izvornosti predstavljaju značajan doprinos razvoju bosanskohercegovačke historiografije.

U rubrici Prikazi i ocjene predstavljeno je desetak zanimljivih arhivističkih i historiografskih publikacija, objavljenih u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja u poslednje dvije godine. Iste omogućavaju praćenje arhivističkih, informatičkih i historiografskih dostignuća u ovim važnim naučnim oblastima.

U rubrici Izvještaji dat je presjek kulturno-izdavačkih sadržaja Arhiva Tuzlanskog kantona realiziranih u posljednjih godinu dana, te predstavljeni sadržaji vezani za 24. međunarodno savjetovanje “Arhivska praksa 2011”. Osim toga, predstavljeno je prezentovanje izdavačkih projekata Arhiva TK na Trećem međunarodnom sajmu knjige u Tuzli, te dat izvještaj o međunarodnoj konferenciji posvećenoj sukcesiji arhivske građe, održanoj u Bihaću maja 2012. godine.

Jubilarni petnaesti po redu broj časopisa Arhivska praksa uistinu predstavlja zanimljivo i veoma raznovrsno stručno i naučno arhivističko i historiografsko štivo, koje ima zadatak dati doprinos unapređenju arhivistike, informatike i historije, kao značajnih naučnih disciplina. Garancija tome jesu predstavljeni stručni i naučni sadržaji sa velikim brojem važnih i za arhivsku djelatnost potrebnih činjenica, koje mogu biti važan iskorak u rješavanju brojnih otvorenih pitanja arhivske teorije i prakse. Ukupnost, kvaliteta, način i stil predstavljanja problematike je potvrda da je časopis Arhivska praksa za ovih petnaest godina stasao u jedan respektabilan stručni časopis, sa zadatkom da svojim sadržajima doprinosi unapređenju arhivske struke. Nadamo se da smo u tome uspjeli, te da će časopis Arhivska praksa i ubuduće prezentovati arhivska znanja i umijeća neophodna arhivskoj struci i nauci.

O Arhivskoj praksi br. 16

Preuzmite elektronsku verziju Arhivske prakse br. 16 (PDF)

U šesnaestom broju časopisa Arhivska praksa prezentovana je raznovrsna, ali veoma aktualna i zanimljiva arhivska problematika, sa kojom se susreće ne samo arhivska struka u Bosni i Hercegovini, već i u širem njenom okruženju. Naime, posljedice dugogodišnjih tranzicijskih procesa po arhivsku struku su evidentne i brojne, što nas je opredijelilo da ovog puta u časopisu ovo pitanje stavimo u fokus našeg interesovanja. S druge strane naučno-tehnički napredak, i u okviru istog ubrzan razvoj informacijskih tehnologija imali su značajnog uticaja na razvoj arhivske struke, što je također bio razlog našeg opredjeljenja da i ovom pitanju posvetimo značajniju pažnju u ovom broju časopisa.

Značajan dio ovog broja časopisa, kao i svih dosadašnjih, vezan je za održavanje tradicionalnog međunarodnog (dvadest i šestog po redu) arhivskog savjetovanja „Arhivska praksa 2013.“, održanog 26. i 27. septembra 2013. godine u Tuzli u organizaciji Arhiva Tuzlanskog kantona i Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona. Na pomenutom savjetovanju problematizirane su tri aktuelne arhivske teme, svrstane u prvoj rubrici časopisa Arhivistika i arhivska praksa. Prva se odnosi na Zaštitu arhivske građe registratura u tranziciji, gdje je dat poseban akcenat na zbrinjavanje i zaštitu arhivske građe u stečaju i likvidaciji, te odnosu stvaraoca, arhiva i države spram ove problematike.

Druga tema, Zaštita registraturne građe u nastajanju problematizira širok spektar važnih pitanja iz ove oblasti, poput: obrazovanja arhivskih kadrova, određenih posebnosti provođenja procesa odabiranja arhivske građe, sređivanja arhivske građe pravosudne provenijencije, sa posebnim osvrtom na arhivsku građu 0  ratnim događajima i zločinima, sistema kontrole zaštite građe u nastajanju, problematici privatne arhivske građe u Bosni i Hercegovini, produkciji i zaštiti nekonvencionalnih nosača informacija i drugoj važnoj problematici.

U okviru treće grupe pitanja pod zajedničkim nazivom Aktuelna pitanja arhivske teorije i prakse, posebna pažnja od strane više stručnjaka iz Slovenije, Hrvatske, Rumunije, Srbije, Bjelorusije i Bosne i Hercegovine posvećena je savremenim trendovima u oblasti zaštite i korištenja elektronskih informacija, primjene raznovrsnih informacionih programa sa različitim iskustvima arhivskih službi navedenih zemalja. Tu su i konkretni prijedlozi i rješenja za uspostavu kompleksnih arhivskih informacijskih sistema sa mogućom primjenom istih i u Bosni i Hercegovini. u okviru ove teme otvorena su neka sasvim nova pitanja, koja se tiču obrade i zaštite reproducirne arhivske građe, te građe stvarane u specifičnim okolnostima.

U rubrici Iz drugih časopisa prenijet je prilog arhivistice dr. Živane Heđbeli iz Hrvatske: Elektroničko uredsko poslovanje u Hrvatskoj, objavljen u časopisu „Atlanti“ br. 22, Trst-Maribor 2012. koji izlazi u izdanju Međunarodnog instituta arhivskih znanosti iz Trsta i Maribora.

U trećem poglavlju Građa, od strane više eminentnih historičara i arhivista predstavljeno je pet zanimljivih radova, koji tretiraju raznovrsnu historijsku i arhivističku problematiku. Tako je u ovom poglavlju ukazano na doprinos dr. Adema Handžića razvoju historijske nauke, te dat zanimljiv pregled rada mekteba u Tuzli u 1934/35. godini. Zanimljivi i naučno utemeljeni radovi odnose se na razvoj industrije u Bosni i Hercegovini u vrijeme ekonomske krize 1930.-1834., te rad koji govori o  razvoju trgovine na tuzlanskom području nakon Drugog svjetskog rata (1945.­1952.). Ovo poglavlje obogaćeno je i sumarnim inventarom fonda Narodni odbor opštine Gračanica (1955.-1963.).

U ovom broju časopisa posebno je sadržajno i bogato poglavlje Ocjene i prikazi, u kojem je od strane eminentnih naučnika i stručnjaka ne samo predstavljeno, već i analizirano pet zanimljivih publikacija izašlih u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja. Predstavljena su tri stručna časopisa: Atlanti, Trst-Maribor 2012., Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja BiH, Sarajevo 2012. i prvi broj časopisa Arhivski zapisi, Požarevac 2013. Pored toga, predstavljene su i publikacije, historijsko djelo Kultura i tradicija BiH – višemilenijski kontinuitet, dr. S. Hadžića i dr. S. Selimovića, Tuzla 2012., i publikacija Činjenice i tumačenja: dva razgovora saLatinkom Perović, Beograd 2010.

U rubrici Izvještaji pored Izvještaja i zapisnika sa 25. međunarodnog savjetovanja „Arhivskapraksa 2012“ održanog 27. i 28. septembra. 2012. godine u Tuzli, dati su i izvještaji sa međunarodne konferencije Tehnični i vsebinskiproblemi klasičnega i elektronskega arhiviranja, Radenci 10.-12. aprila 2013., II kongresa arhivista Bosne i Hercegovine, Bihać 5.-7. juna 2013., promocije izdanja Arhiva Tuzlanskog kantona, sa 4. međunarodnog sajma knjige, Tuzla 24. maj 2013., te izvještaj sa Međunarodnog savjetovanja Arhivistika u teoriji i praksi „da li je budućnost stigla?“, Andreljevo (Vojvodina) 6.-7. decembra 2012.

Vjerujemo da će predočeni stručni i naučni sadržaji u ovom šesnaestom broju časopisa Arhivska praksa, pobuditi pažnju poklonika arhivske, informatičke i historijske tematike, te da će i ovaj broj časopisa doprinijeti razvoju arhivske struke u Bosni i Hercegovini i okruženju.

O Arhivskoj praksi br. 17

Preuzmite elektronsku verziju časopisa ARHIVSKA PRAKSA 17

Časopis Arhivska praksa punih sedamnaest godina svojim zanimljivimsadržajima na ozbiljan i odgovarajući način promoviše i daje podsticaj razvoju arhivske struke, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i širem regionu. Zasluge za trajanje ovog stručnog i naučnog časopisa, pored izdavača Arhiva Tuzlanskog kantona i Društva arhivskih zaposlenika TK, pripadaju našim kolegama i vjernim saradnicima iz više evropskih zemalja. Njihova podrška i pomoć su nemjerljivi i za stasavanje časopisa iznimno važni. Ovaj sedamnaesti po redu broj časopisa Arhivska praksa izlazi u godini jubileja Arhiva Tuzlanskog kantona, posvećenoj 60.-toj godišnjici uspješnog rada, ove danas respektabilne ustanove. Stoga su Redakcioni odbor i saradnici časopisa učinili dodatni napor da ovaj broj časopisa bude bar na razini kvaliteta i kvantiteta prethodnih brojeva. Ovaj broj časopisa, kao i prethodni brojevi, je sastavni dio projekta “Arhivska praksa”, sadržanog u međunarodnom savjetovanju, na kojem se okupljaju stručnjaci iz arhivske i informatičke struke iz više zemalja regiona i Evrope. Ovaj broj časopisa Arhivska praksa je izraz potrebe arhivske struke da se otvore neka važna pitanja koja opterećuju istu u vremenu recesije, koja je posebno posljedična u društvima zemalja u tranziciji. Stoga je složena arhivska, informatička i historijska problematika u ovom broju časopisa, kao i u prethodnim, tretirana kroz pet ustaljenih poglavlja: Arhivistika i arhivska služba, Iz drugih časopisa, Građa, Prikazi i ocjene I Izvještaji.

Prvo poglavlje Arhivistika I arhivska služba u časopisu u sadržajnotematskom smislu predstavlja temeljno arhivističko poglavlje, čiji će se najveći broj radova prezentovati na 27. međunarodnom savjetovanju “Arhivska praksa 2014”. Ovo poglavlje tretira tri važna stručno-tematska pitanja: Značaj I doprinos vanjske službe u procesu zaštite arhivske građe u nastajanju, Arhivski objekti I oprema I njihov značaj u procesu zaštite arhivske građe i Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse. U prvom tematskom setu predstavljeno je petnaestak zanimljivih radova koji tretiraju navedenu arhivsku problematiku sa razine različitih iskustava iz više zemalja okruženja, ali i iz raznih uglova, a s ciljem da se što šire i dublje obuhvati važna stručna i naučna problematika vezana za ulogu i značaj vanjske službe u sistemu zaštite arhivske građe u nastajanju. Tako su između ostalog otvorena brojna značajna pitanja, poput: rad vanjske službe i tehnička rješenja, uloga vanjske službe na planu zaštite arhivske građe u vanrednim okolnostima, vanjska služba u 21. stoljeću, doprinos vanjske službe u procesu zaštite arhivske građe u oblasti: privrede, školstva, poravosuđa, kulture, kao i na planu zaštite i preuzimanja arhivske građe ugašenih i privatiziranih registratura, te pitanje statusa arhiva u vremenu kriza. Navedena pitanja na jedan seriozan, stručni i naučni metodološki prihvatljiv način tretiraju složenu i iznimno važnu arhivsku problematiku, otvarajući pri tome neke nove vidike sagledavanja i rješavanja iste. Svaki predstavljen rad čini jedno novo iskustvo, koje može u pragmatičnom smislu biti od pomoći arhivima i arhivskim stručnjacima u praktičnom sagledavanju složene problematike sa kojom se susreće vanjska služba u svom radu.

Druga tematska cjelina u ovom poglavlju obuhvata nekoliko izvornopragmatičnih radova koji se odnose na smještajne arhivske kapacitete, na uslove, standarde i načela njihovog korištenja, pri čemu su navedeni uspješni primjeri rješavanja ovog za arhivsku struku važnog pitanja.

Treća tematska grupa pitanja iz prvog poglavlja strukturalno i sadržajno obuhvata široki spektar raznovrsnih arhivskih sadržaja. Ono što je za struku svakako važno, a i dobro, jeste da jedan broj otvorenih pitanja ima inovatorski karakter I značaj. Sigurni smo da će neka pitanja, poput: arhivska pedagogija kao dio procesa modernizacije arhivskih ustanova, zaštita i konverzija audio zapisa u arhivima, virtualni arhivi i osobna sjećanja, savremeni komunikacijski kanali kao sredstvo promocije i niz drugih aktualnih pitanja, dodatno pobuditi interes šire arhivske javnosti, ne samo u Bosni i Hercegovini već i u regionu, te ponuditi odgovor na određene postojeće dileme. Smatramo da prezentovani sadržaji u ovom poglavlju predstavljaju značajan doprinos napretku i razvoju arhivske struke, što je jedan od osnovnih zadataka ovog časopisa. U rubrici Iz drugih časopisa, predstavljen je zanimljiv rad: ”Neki konceptualni modeli podataka za registraturnu i arhivsku građu”, autora dr. Bogdan Florin Popovicija objavljen u časopisu „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“ Radenci 2013. godina, str. 481-487.

Rubrika Građa u ovom broju časopisa tretira nekoliko zanimljivih historijskih pitanja, koja se odnose na događaje i procese iz oblasti nacionalne I zavičajne historije. Međutim, isti svojim sadržajima obuhvataju i širi kontekst važnih pitanja opće-historijskog karaktera i značaja, poput pitanja uticaja Prvog svjetskog rata na ukupne regionalne i evropske prilike. Naučni doprinos ovih sadržaja, te posebno njihova izvornost prvoga reda je neupitna, a njihova naučna sveukupnost predstavlja značajan doprinos razvoju bosanskohercegovačke historiografije. Stalna rubrika Prikazi i ocjene, u kojoj je predstavljeno nekoliko zanimljivih arhivističkih i historijskih publikacija, predstavlja značajno stručno I naučno osvježenje, u smislu da na jedan sveobuhvatan i prihvatljiv način omogućava stručnoj i naučnoj javnosti upoznavanje sa važnim dostignućima u ovim važnim naučnim oblastima. U rubrici Izvještaji, pored detaljnog presjeka kulturno-obrazovnih i naučnoizdavačkih sadržaja, realiziranih od strane Arhiva Tuzlanskog kantona u posljednjih godinu dana, predstavljeni su brojni drugi stručni, naučni i kulturni sadržaji realizirani u Bosni i Hercegovini i zemljama regiona. To omogućava široj naučnoj i kulturnoj javnosti upoznavanje sa aktualnostima vezanim za zbivanja u svijetu arhivistike I historijske nauke. Redakcija izražava zadovoljstvo sadržajima predstavljenim u sedamnaestom broju časopisa Arhivska praksa. Riječ je o aktualnom i raznovrsnom stručnom i naučnom štivu, pragmatične i teoretske naravi, koje će svakako biti značajan doprinos unapređenju arhivske, historijske i informatičke nauke. Novost u ovom broju časopisa odnosi se na činjenicu da su radovi u istom po prvi puta recenzirani, odnosno od relevantnih naučnih autoriteta ocijenjeni, kao stručni i naučni radovi. To je po mišljenju Redakcije važan i značajan iskorak u neophodnom međunarodnom indeksiranju, te stasavanju i svrstavanju časopisa Arhivska praksa među respektabilne stručne i naučne časopise u regionu. Ovim sadržajem, uredništvo, redakcija i svi autori tekstova dali su važan doprinos obilježavanju 60-te godišnjice rada Arhiva Tuzlanskog kantona. Nekadašnjim i sadašnjim zaposlenicima Arhiva Tuzlanskog kantona čestitamo ovaj značajan jubilej, a autorima radova i svima onima koji su dalidoprinos da ovaj broj časopisa Arhivska praksa ugleda svijetlost dana najiskrenije se zahvaljujemo.

O Arhivskoj praksi br. 18

Preuzmi elektronsku verziju časopisa “Arhivska praksa 18” ovdje.

Važna je činjenica za arhivsku struku i nauku da se u 2015. godini pojavio novi 18. broj časopisa Arhivska praksa. Kao i prethodni brojevi i ovaj je izašao u izdanju Arhiva Tuzlanskog kantona i Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona. Svojom strukturom, sadržajima i aktualnošću predstavljenih pitanja, časopis na najbolji način daje izravan doprinos razvoju arhivistike i historije, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u regionu. Posebno iz razloga, što je u ovom broju časopisa otvoreno nekoliko važnih i aktualnih pitanja iz navedenih naučnih disciplina, s ciljem da se izravno doprinese rješavanju otvorenih problema, sa kojima se iste susreću u vremenu recesije. Iz tih razloga se Uredništvo časopisa ove godine opredijelilo otvoriti pitanja koja najdirektnije zadiru u srž ukupne arhivske problematike, kako one koja se odnosi na pitanja iz oblasti zaštite i evidentiranja registraturne građe, tako i one koja je proizvod refleksije ukupnih recesijskih i postmodernističkih uticaja na arhivsku djelatnost. Problematika prezentirana u ovom broju časopisa Arhivska praksa treba da bude važna smjernica u davanju odgovora na ukupnu složenost današnje arhivske zbilje. U navedenim sadržajima prezentovana su nova znanja i iskustva arhivske teorije i prakse, s ciljem da se stručnim i naučnim promišljanjima ponude pragmatična rješenja, te da doprinos na planu razvoja i promocije arhivske djelatnosti i arhivske struke u Bosni i Hercegovini i šire. Smatramo, da su sadržaji prezentovani u ovom broju časopisa Arhivska praksa važan iskorak na tom planu, što časopisu daje reputaciju ozbiljnog stručnog i naučnog glasila, koje prati savremena dostignuća i tokove u svijetu arhivistike i historije.

Ovaj broj časopisa Arhivska praksa je u strukturalnom pogledu podijeljen u pet već ustaljenih i prepoznatljivih stručnih i naučnih cjelina, i to: Arhivistika i arhivska služba, Iz drugih časopisa, Iz građe, Prikazi i Izvještaji. Ističemo, da se i ovaj broj časopisa u velikoj mjeri oslonio na sadržaje   prezentovane na tradicionalnom 28. međunarodnom savjetovanju „Arhivska praksa 2015“, održanom 1. i 2. oktobra 2015. godine u Tuzli. Na ovom eminentnom skupu od strane vrsnih arhivskih stručnjaka iz Bosne i Hercegovine i zemalja okruženja, otvorena su brojna važna pitanja arhivske teorije i prakse. Zahvaljujući njima u znatnoj mjeri oblikovana je struktura i predstavljen sadržaj 18. broja časopisa Arhivska praksa.

U prvom tematskom poglavlju Arhivistika i arhivska služba obrađene su tri važne teme: Zaštita arhivske građe u vanrednim okolnostima, Evidencije u oblasti kancelarijskog i arhivskog poslovanja – značaj i funkcija i Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse. Složeno pitanje sudbine arhivske građe u vanrednim okolnostima veoma je detaljno i sveobuhvatno obrađeno kroz nekoliko izvrsnih stručnih sadržaja i promišljanja u kojima su iznijeta iskustva u različitim vanrednim okolnostima. Autori su se bavili slijedećim pitanjima: kako izbjeći najgori scenarij u vanrednim okolnostima, spašavanje arhivske građe u poplavama, potreba uspostave sistema zaštite u vanrednim okolnostima, zaštita arhivske građe u ratnim okolnostima, značaj planiranja preventivne zaštite u zemljama tranzicije, uticaj legislative na zaštitu građe u vanrednim prilikama, pitanje iskustva spašavanja građe urušenog Arhiva u Kelnu, te pitanja mikrobiološkog oštećenja arhivske građe uzrokovanog poplavama. Iz navedenih izlaganja, nameće se mišljenje da se brojne vanredne situacije ne mogu spriječiti, ali se njihove posljedice mogu i trebaju svesti na minimum. Kako bi se to učinilo, neophodna je stručna, organizaciona i tehnička mobilnost arhivske struke, ali i društva u cjelini. Loša iskustva upućuju na potrebu da se ovom pitanju treba posvetiti daleko više pažnje, kako bi se posljedice po arhivsku građu svele na minimum.

Drugo pitanje obrađeno u ovom stručnom poglavlju odnosi se na evidencije u kancelarijskom i arhivskom poslovanju. Ovo pitanje je bitno za sve segmente arhivske struke, od evidentiranja, zaštite, sređivanja, rukovanja i korištenja, primjene standarda, do publikovanja naučno-obavještajnih sredstava u arhivima. O ovoj problematici svoja stručna stajališta iznijeli su eminentni arhivski stručnjaci, koji su se bavili slijedećim pitanjima: evidencije u arhivskom i kancelarijskom poslovanju u Makedoniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, novi pristupi evidentiranja arhivske građe, značaj elektronskih informacionih sistema u upravljanju dokumentima, značaj građe javnih bilježnika, uticaj migracija na popisivanje arhivske građe i dr. Sva ova pitanja ukazuju na važnost evidencija za obavljanje najvažnijih procesa u arhivskoj djelatnosti, stoga stajališta struke u navedenim radovima generalno zagovaraju jednoobraznost i primjenu standarda u oblasti evidentiranja.

Treća grupa pitanja je raznovrsna i prevashodno se bavi problematikom uticaja novih tehnologija na arhivsku djelatnost. Kroz čitav spektar prezentovanih stručnih znanja pokušalo se ukazati na bitne segmente ove problematike za arhivistiku. Stoga su u ovom poglavlju otvorena slijedeća stručna pitanja: korištenje softvera u arhivima, značaj online arhivskih vodiča, problematika dostupnosti arhivskoj građi kao problemu modernih arhiva, uticaj određenih procesa na korisničku funkciju arhiva, značaj klasifikacionog plana zdravstvene dokumentacije, fondovi iz oblasti školstva, gradivo o Prvom svjetskom ratu i dr. Zanimljiv osvrt dat je na postmoderno tretiranje arhivistike od strane izvrsnog kanadskog arhiviste Terija Kuka. Dakle, autori su iznijeli zanimljiva stručna   promišljanja i ponudili neka pragmatična rješenja u oblasti zaštite arhivske građe, stanje i strukturu arhivskih fondova i zbirki, te korištenje arhivske građe. Očekujemo da prezenovana znanja budu od koristi arhivskim radnicima i ustanovama kod obavljanja arhivske djelatnosti i rješavanja važnih stručnih pitanja.

U poglavlju Iz drugih časopisa preuzet je rad grupe autora: Ane Garić, Marte Mihaljević i Hrvoja Stančića, pod nazivom Usklađenost hrvatske arhivske prakse sa načelima pristupa arhivskom gradivu Međunarodnog arhivskog vijeća. U radu autori kritički propituju savremene arhivske prakse u odnosu na korisnike te na konvencionalno i sve više zastupljeno elektroničko gradivo. Autori skreću pažnju na određena ograničenja pristupa gradivu, te posebno ukazuju na potrebu poštivanja 9. načela o pristupu arhivskom gradivu, usvojenih od strane ICA-e 2012. godine. Rad je veoma sadržajan, inovativan i koristan za arhivsku teoriju i praksu.

U trećem poglavlju Iz građe, tretirano je nekoliko izuzetno vrijednih historijskih pitanja, koja su potkrijepljena historijskim izvorima prvog reda. Između ostalih u ovom poglavlju ukazano je na posljedice previranja u Bosni u zadnjoj deceniji 14. vijeka i trajni gubitak slanskog primorja, dat je osvrt na osnivanje i rad kulturno-prosvjetnog društva „Prosvjeta“ na prostoru Semberije od 1904. do 1914. godine, predstavljena je skica za biografiju Šerifa Arnautovića, ukazano je na prilike na širem tuzlanskom području od Sarajevskog atentata do kraja 1914. godine, te dat pregled obnove i društvenog razvoja Doboja u vremenu od 1945-1953. godine. Navedeni radovi svojom aktualnošću i svojim sadržajima predstavljaju značajan doprinos izučavanju prošlosti Bosne i Hercegovine.

U poglavlju Prikazi, predstavljeno je nekoliko zanimljivih publikacija, koje detaljno tretiraju brojna pitanja iz oblasti arhivistike i historije. Predstavljene su slijedeće publikacije: Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, br. 44, Arhivističko udruženje u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2014, Zapisi, Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac, godina III, br. 3, Požarevac 2014, Radovi, Zbornik radova sa stručnog skupa 47. savjetovanja hrvatskih arhivista, Vinkovci 2014, Arhivski zapisi, časopis za arhivsku teoriju i praksu, godina XXI/2014, br. 1, Cetinje 2015, Zumber Muratović, Sandžački sudski proces 1990-1995, Sarajevo 2013, Dragan Markovina, Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja, Sarajevo 2014, Adnan Jahić, Vrijeme izazova – Bošnjaci u prvoj polovini XX stoljeća, Zagreb 2014, Zbornik radova sa međunarodne konferencije „Arhiv, mediji i kultura sećanja u Prvom svetskom ratu, Novi Sad 2014, Kaiser i sultan: Berlinsko-Bagdadska i Hidžaska željeznica: Zbornik radova, Sarajevo 2014. Sadržaji predstavljeni u ovom poglavlju daju jasniju sliku o izdavačkim poduhvatima koji tretiraju i prate arhivsku djelatnost i historijsku nauku u Bosni i Hercegovini i okruženju.

U poglavlju Izvještaji date su podrobne informacije o važnim stručnim, naučnim i kulturnim sadržajima koji su se održali u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja u 2014. i 2015. godini. U ovoj rubrici predstavljeni su slijedeći sadržaji: Kulturno-obrazovna djelatnost Arhiva Tuzlanskog kantona od jula 2014. do jula 2015. godine,   27. međunarodno savjetovanje „Arhivska praksa“, Tuzla 25–26.9.2014, Zapisnik sa Izborne skupštine Društva arhivskih zaposlenika TK, Tuzla 26.9.2014, Međunarodna znanstvena konferencija „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Radenci 15–17.4.2015, Međunarodni okrugli stol arhivista Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Vojvodine (Srbija) s temom: „Intelektualni kapital u arhivima“, Marija Bistrica 7–8.5.2015, Dani ICARUS-a u Hrvatskoj: arhivi i suradnja u digitalno doba, Opatija 12–13.3.2015, Naučni skup: „BiH u Prvom svjetskom ratu“, Tuzla 15.11.2014.

Širok spektar prezentovanih stručnih i naučnih sadržaja u 18. broju časopisa Arhivska praksa predstavlja zanimljivo i korisno arhivističko i historijsko štivo, sa značajnim brojem originalnih i izvornih promišljanja, koja predstavljaju značajan doprinos razvoju arhivistike i historijske nauke u Bosni i Hercegovini i regionu. Nadamo se da će navedeni sadržaji pobuditi interes šire stručne i naučne javnosti i biti čitano štivo. Zasluge za ovaj broj časopisa pripadaju autorima priloga, Redakciji, recenzentima, lektorima, korektorima i izdavačima. Zahvalnost dugujemo i Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke koje je podržalo realizaciju ovog sadržaja, kao i Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona.

O Arhivskoj praksi br. 19

Preuzmi elektronsku verziju Arhivske prakse br. 19

Skoro dva desetljeća  časopis Arhivska praksa je prisutan u stručnoj i naučnoj javnosti, pobuđujući veliki interes, prije svega arhivske, ali i ukupne naučne javnosti kako u Bosni i Hercegovini, tako i zemljama okruženja. Njegovo trajanje je potvrda njegove potrebnosti, kvalitete i istrajnosti na planu unapređenja arhivske struke i nauke. Naime, časopis Arhivska praksa  svojim sadržajima daje nemjerljiv doprinos unapređenju arhivske struke, a posebno njene praktične komponente, jer je u koncepciji časopisa akcenat dat na pragmatičnu funkciju raznovrsnih pitanja arhivske struke. Po tome se Arhivska praksa u dobroj mjeri razlikuje od drugih časopisa arhivske provenijencije. Koncepcijska postavka časopisa Arhivska praksa je rezultat potrebe da se ovakvim stručnim i naučnim sadržajima pokuša utjecati na važne segmente razvoja arhivske struke i nauke u Bosni i Hercegovini. Nadamo se da se u tome uspjelo i da časopis  daje važan doprinos ukupnom razvoju arhivistike.

  Časopis je dio prepoznatljivog  projekta “Arhivska praksa”, koji od početka prati međunarodno savjetovanje pod istovjetnim nazivom, na kojem se okupljaju eminentni arhivski, informatički, te stručnjaci drugih profila iz više zemalja okruženja. Na stranicama dosadašnjih brojeva časopisa (sa ovim ih je 19) svoja stručna i naučna znanja i promišljanja predstavilo je više stotina vrsnih arhivskih i informatičkih znalaca, prezentujući brojna i raznovrsna iskustva sa kojima se susreće arhivska struka i nauka u svom složenom i kompleksnom  razvoju. Svaki broj časopisa Arhivska praksa je imao svoju posebnost, sadržanu u činjenici otvaranja i tretiranja novih i najaktualnijih arhivskih pitanja,  s ciljem da se pomogne u davanju adekvatnih  odgovora na neka složena pitanja, te utječe na valjano usmjeravanje razvoja arhivske struke u Bosni i Hercegovini. U svojim nastojanjima težili smo ispoštovati izazove savremenog doba, koji su utjecali na dinamičnost razvoja arhivistike, kako u Bosni i Hercegovini tako i okruženju.

          U 19. po redu časopisu Arhivska praksa nastavljena je takva pozitivna praksa, sadržana prije svega u potrebi da se prezentiranim sadržajima u časopisu da doprinos u rješavanju brojnih  osjetljivih i složenih pitanja sa kojim se susreće arhivska struka u Bosni i Hercegovini. Stoga je u ovom broju časopisa, u stručnom arhivističkom pogledu, uredništvo  smatralo važnim otvoriti neka od aktualnih i osjetljivih pitanja arhivske teorije i prakse. U strukturalnom i konceptualnom pogledu časopis je ostao isti kao i prethodnih nekoliko brojeva, prezentujući sadržaje kroz pet ustaljenih poglavlja: Arhivistika i arhivska služba, Iz drugih časopisa, Iz građe, Prikazi i ocjene i Izvještaji.

Osnovno poglavlje časopisa je, bez sumnje, Arhivistika i arhivska služba. Isto daje stručni i naučni ton časopisu i čini više od dvije trećine ukupno prezentiranih sadržaja, a odnosi se na saopćenja prezentovana na 29. međunarodnom savjetovanju “Arhivska praksa 2016”. Ovo poglavlje shodno dosadašnjoj pozitivnoj praksi tretira tri važne stručne tematske cjeline, i to: Utjecaj sređenosti registraturne i arhivske građe u registraturama i arhivima na korisničku funkciju, zatim Pregled stanja registraturne i arhivske građe (u registraturama i arhivima), te Aktualna pitanja arhivske teorije i prakse, gdje je posebna pažnja posvećena pitanjima iz domena elektronskih informacija i utjecaja informacijskih tehnologija na razvoj arhivistike.

           Važan segment uspješnosti arhivske djelatnosti predstavlja zaštita registraturne i arhivske građe i stavljanje iste u funkciju za raznovrsne potrebe, od onih naučnih, kulturoloških, pa do onih koje su najneposrednije vezane za ostvarivanje brojnih  građanskih i ljudskih prava po raznovrsnim osnovama. Iz tih razloga, u časopisu su otvorena zanimljiva pitanja koja prate navedenu problematiku, poput: značaja pregleda stanja arhivske i registraturne građe i pregleda arhivskih fondova i zbirki za korištenje arhivske građe, utjecaj sređenosti arhivske građe na njeno korištenje, odraz pravne regulative na sređenost i korištenje arhivske građe, te iskustva u procesu sređivanja i korištenja arhivske građe u različitim oblastima. Navedena pitanja su pokazala opravdanost otvaranja ove za arhivsku struku važne teme, koja u svom strukturalno-sadržajnom pogledu sublimira najbitnija i najsloženija pitanja arhivske teorije i prakse. Stoga, držimo otvaranje ovog pitanja potrebnim i opravdanim,  najviše zbog  složenog stanja u ovoj oblasti arhivske struke  Bosne i Hercegovine i potrebom iznalaženja funkcionalnijih rješenja na tom planu.

 Drugo, u ovom poglavlju postavljeno pitanje u vezi je sa zaštitom filmske i druge nekonvencionalne građe. Riječ je o važnom i izuzetno kompleksnom pitanju sa kojim se suočava arhivska struka u Bosni i Hercegovini. Stoga, svaki sadržaj prezentovan na ovu temu u ovom broju časopisa  ima posebnu važnost, jer se istim pokušava napraviti pomak na planu adekvatnije zaštite i tretiranja nekonvencionalne arhivske građe. Garant tome su zanimljiva pitanja i promišljanja koja su otvorena u časopisu na ovu temu, poput: filmski arhiv, stanje i perspektive zaštite u Bosni i Hercegovini, iskusta Arhiva TV Slovenije u zaštiti filmskih sadržaja, zaštita nekonvencionalne građe u Arhivu Bosne i Hercegovine, sređivanje fotografija i razglednica i druga važna pitanja iz domena zaštite nekonvencionalne građe. O ovim pitanjima u časopisu promišljaju arhivski stručnjaci iz: Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Smatramo da promišljanja data na ovaj način predstavljaju važan iskorak ka sveobuhvatnijem i uspješnijem rješavanju  nagomilanih problema u oblasti zaštite nekonvencionalne građe.

           Treća tematska grupa pitanja odnosi se na raznovrsnu arhivsku i informatičku problematiku.  Svoje mjesto u ovom poglavlju našla su raznovrsna pitanja, neka od njih su inovativna, poput: mrežne stanice arhivskih ustanova kao savremeni informacijski izvori, mogućnost interoperabilnosti elektronskih servisa tijela državne uprave na međunarodnoj razini, količina, obim i oblik medija kao element upravljanja arhivskom građom, savremeni komunikacijski kanali u arhivima kao i niz drugih važnih pitanja arhivske teorije i prakse. Svakako, ovako odabrani i predstavljeni stručni i naučni sadržaji garant su važnog doprinosa boljem razumijevanju arhivske struke i praćenju utjecaja informacijskih tehnologija na istu, što može doprinijeti  poboljšanju stanja elektronskih informacija ne samo u Bosni i Hercegovini, već i šire.

            U rubrici Iz drugih časopisa, predstavljen je rad dr. Natalije Glažar iz Arhiva Republike Slovenije, pod nazivom  “Arhivi u digitalnom dobu –stanje država članica Evropske komisije”, objavljen u Arhivskom vjesniku, br. 58, Zagreb 2015. Rad predstavlja pregled najvažnijih razvojnih događaja na području arhivske službe u okviru članica EUe i isti može biti veoma poučan i koristan za arhivsku službu Bosne i Hercegovine.

            U  rubrici Iz građe u ovom broju časopisa predstavljena su ukupno četiri rada koja tretiraju nekoliko važnih historijskih pitanja, posvećenih važnim događajima i procesima, kakvi su: Bošnjaci u ideologiji ilirizma, uzurpacija zemljišnih posjeda u Bosni i Hercegovini u svjetlu agrarnih propisa od 1878. do 1948. godine, obnova naselja na Tuzlanskom okrugu porušenih u toku Drugog svjetskog rata, te utjecaj ideologije na interpretaciju historijske istine na primjeru događaja i procesa vezanih za period egzistiranja tzv. NDH. Prezentovani radovi  u dobroj mjeri predstavljaju novinu u oblasti tretiranja nacionalne historije, a njihov  značaj je sadržan u tome što su izvedena naučna stajališta  zasnovana na  konsultovanju historijskih izvora prvog reda, što predstavlja značajan doprinos razvoju bosanskohercegovačke historiografije.

          U rubrici Prikazi i ocjene predstavljeno je desetak zanimljivih arhivističkih i historijskih publikacija, objavljenih u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja u posljednje dvije godine. One omogućavaju upoznavanje sa rezultatima i dostignućima u ove dvije važne naučne oblasti.

          U rubrici Izvještaji dat je opširan i iscrpan pregled kulturno-izdavačkih sadržaja Arhiva TK realiziranih u protekloj godini, na osnovu kojeg je uočljiva izuzetna dinamičnost ove ustanove u navedenom segmentu rada. Isto tako, dat je opširan izvještaj o realizaciji  28. međunarodnog savjetovanja “Arhivska praksa 2015”, te više izvještaja sa nekoliko naučnih i stručnih konferencija održanih u protekloj godini u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja. Navedeni izvještaji nam daju pregled najznačajnijih zbivanja iz domena arhivistike i historijske nauke realiziranih u Bosni i Hercegovini i zemljama okruženja.

           Po osnovu prezentovanih sadržaja, možemo zaključiti, da 19. po redu broj časopisa Arhivska praksa  predstavlja zanimljivo i veoma raznovrsno stručno i naučno arhivističko i historiografsko štivo, koje ima zadatak da pruži doprinos unapređenju arhivistike i historijske nauke. Garant tome jesu  predstavljeni sadržaji, njihova ukupnost, aktualnost, te posebno naučni i stručni domet, što je snažan pomak i potvrda doprinosa časopisa Arhivska praksa razvoju arhivske struke i nauke. Vjerujemo da će i ovaj, 19. po redu, broj časopisa Arhivska praksa,  pobuditi interes arhivske, ali i ukupne stručne i naučne javnosti, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u okruženju. Isto tako, svjesni smo činjenice da  nam dosadašnja stručna i naučna reprezentativnost časopisa daje obavezu da istrajemo u pogledu daljeg unapređivanja istog, a za dobrobit arhivske struke i nauke.

O Arhivskoj praksi br. 20

Elektronsku kopiju dvadesetog broja časopisa možete preuzeti ovdje.

Jubilarni, 20. po redu časopis Arhivska praksa izraz je dugogodišnje upornosti, istrajnosti i nastojanja arhivskih stručnjaka, okupljenih oko Arhiva Tuzlanskog kantona, da putem istog unapređuju i daju podsticaj razvoju arhivske struke, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u regionu. Trajanje od 20 godina potvrda je valjanosti i neophodnosti projekta “Arhivska praksa”. Riječ je o projektu koji je postao važan faktor ukupnog razvoja arhivistike i arhivske struke, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i šire. Važan dio projekta jeste časopis Arhivska praksa, koji je u proteklih 20 godina na najbolji način promovisao i prenosio znanja i iskustva arhivske teorije i prakse. To se radilo veoma stručno, profesionalno i odgovorno, sa ciljem da sadržaji predstavljeni u časopisu ostave što snažniji trag na najznačajnije segmente arhivske djelatnosti. U tim nastojanjima sudjelovali su brojni arhivisti, historičari, informatičari i drugi stručnjaci iz više od 20 evropskih zemalja. U proteklih 20 brojeva časopisa, na više od 8.000 stranica teksta, u radovima od preko 200 vrsnih stručnjaka sublimirana su važna arhivska i historijska znanja, koja su značajno unaprijedila arhivsku i historijsku struku i nauku. Iz broja u broj, otvaranjem važnih, prioritetnih i najaktuelnijih pitanja arhivske teorije i prakse, pravljen je iskorak više u cilju produbljivanja i proširivanja znanja. Težilo se da stručna znanja i promišljanja prezentovana u časopisu pomognu u rješavanju nagomilanih problema sa kojima je bila suočena arhivska struka u Bosni i Hercegovini. Poseban akcenat stavljen je na problematiku vezanu za registraturnu građu u nastajanju. To je urađeno s razlogom, jer je upravo to najosjetljivije područje arhivske struke u Bosni i Hercegovini, te je bilo neophodno prioritetno djelovati. Stoga su se iz savjetovanja u savjetovanje, iz broja u broj časopisa, otvarala najaktuelnija pitanja arhivske teorije i prakse. Cilj je bio da ista posluže u pragmatičnom pogledu, da educiraju arhivski kadar, kako bi mogao što adekvatnije odgovoriti na složenu arhivsku problematiku sa kojom se suočavao. Brojni i raznovrsni sadržaji koji su prezentovani u časopisu u kontinuitetu su unapređivali nivo znanja arhivskog kadra, kako u registraturama tako i u arhivima. To je bila osnovna funkcija časopisa Arhivska praksa, koja je potvrđena kontinuitetom publikovanja od 20 godina, sa isto toliko brojeva te, posebno, bogatsvom i vrijednostima sadržaja koji su snažno uticali na afirmaciju arhivske struke, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i šire.

Jubilarni 20. broj časopisa Arhivska praksa, iako je posvećen značajnom jubileju, u sadržajno-strukturalnom pogledu ostao je dosljedan svojoj dvadesetogodišnjoj misiji. Težište časopisa vezano je za njegovu prvu i najvažniju rubriku – Arhivistika i arhivska služba u kojoj su otvorena brojna i aktuelna pitanja arhivske teorije i prakse. Ista su svrstana u tri tematske grupe: Zaštita registraturne građe u nastajanju u vremenu tranzicije – rezultati i perspektive, Doprinos projekta „Arhivska praksa“ razvoju arhivske djelatnosti, te Aktuelna pitanja arhivske teorije i prakse, sa podtemama koje se odnose na: Zaštitu nekonvencionalne građe u nastajanju i Ostala aktuelna pitanja arhivske teorije i prakse.

Složena arhivistička problematika je otvorena zrelim naučnim i stručnim promišljanjem o savremenim procesima i kretanjima u arhivističkoj nauci u 21. stoljeću, sa jasnim stavom gdje se arhivistika kao nauka nalazi i u kojem smjeru je potrebno da ide. Raznovrstan set pitanja odnosi se na registraturnu građu u nastajanju, sa posebnim osvrtom na uticaj tranzicijskih procesa na istu. Na tom planu predstavljena su iskustva iz različitih država, pri čemu su tretirani raznovrsni segmenti kao što su: stanje registraturne građe u tranzicijskom periodu u oblasti privrede, uprave, pravosuđa, obrazovanja i dr. Riječ je o zanimljivim sadržajima pragmatične naravi, koji mogu u značajnoj mjeri biti od pomoći u rješavanju nekih pitanja u oblasti zaštite registraturne građe u nastajanju.

Kako i priliči, u jubilarnom 20. broju dat je osvrt na značaj i ulogu projekta „Arhivska praksa“ razvoju arhivistike. Isto je sagledano sa više aspekata, poput: međunarodnog značaja projekta „Arhivska praksa“, primjene novih trendova u arhivistici kroz stranice časopisa, zastupljenost sadržaja časopisa u međunarodnim bazama, značaja časopisa za razvoj historijske nauke, te promovisanje kulturno- historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzle i Tuzlanskog kantona kroz projekat „Arhivska praksa“. Na ovaj način, pokušala se dati objektivna slika časopisa kroz proteklih 20 godina i njegovog uticaja i značaja za razvoj arhivistike u Bosni i Hercegovini i okruženju.

U tematskoj cjelini vezanoj za aktuelna pitanja arhivske teorije i prakse otvorena su važna pitanja koja tretiraju značajna i zanimljiva arhivska pitanja. Između ostalog, tretirana je zaštita nekonvencionalne arhivske građe, digitalizacija i primjena softvera u procesu digitalizacije, obrazovanje arhivskih kadrova, primjena novih standarda i postupaka u procesu obrade i opisa arhivske građe, uticaj informatičkog okruženja na dostupnost arhivske građe. Predstavljena je arhivska građa vezana za bosanskohercegovačku prošlost, koja se nalazi u arhivima izvan Bosne i Hercegovine. Navedeni sadržaji predstavljaju veoma zrelo stručno i naučno promišljanje koje se u dobroj mjeri može primijeniti u praksi i biti od koristi kod rješavanja značajnog broja problema sa kojima se susreće arhivistika danas.

U poglavlju Iz drugih časopisa preuzet je rad Lucie Načinović Prskalo, s Odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci, pod naslovom Arhiviranje zvučnih zapisa. Rad tretira nesvakidašnju, ali izuzetno važnu arhivsku problematiku. U radu se ukazalo na načela i strategiju očuvanja zvučnih zapisa, koji podrazumijevaju čitav niz radnji i postupaka sa ciljem očuvanja dugovječnosti ove vrste arhivskih zapisa. Poseban akcenat je stavljen na status zvučnih zapisa u Republici Hrvatskoj. Riječ je o veoma poučnom i zanimljivom stručnom radu.

Poglavlje Građa je značajno zastupljeno u ovom broju časopisa sa radovima eminentnih istraživača i naučnika. Isti daju osvrt na nekoliko zanimljivih pitanja iz prošlosti Bosne i Hercegovine, sa temama kao što su: Prilike u Bosanskom kraljevstvu poslije Budimskog sabora, Koncept hrvatskog katolicizma i pravaškog (sve)hrvatstva u Bosni i Hercegovini 1878, Četnici u Hercegovini 1941–1945, Političke posljedice zemljotresa u Bosanskoj krajini 1969, Gradnja mosta s kipovima u Tuzli i dr. Također je predstavljen i sumarni inventar Sreski savez zemljoradničkih zadruga Brčko. Riječ je o zanimljivim i važnim historiografskim sadržajima, koji predstavljaju značajan doprinos razvoju bosanskohercegovačke historiografije.

U poglavlju Prikazi i ocjene, široj naučnoj i kulturnoj javnosti predočeno je nekoliko važnih arhivističkih i historiografskih publikacija. Predstavljeni su: časopis Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, br. 46, Sarajevo 2016, časopis Atlanti, br. 26, Trst–Maribor 2016, monografija Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 1941–1945 (autora Rasima Hurema), Zagreb–Sarajevo 2016, studija Radovan Karadžić: uzroci, postanak i uspon genocida u Bosni i Hercegovini, (autora Roberta Donije), Sarajevo 2016, monografija Behram-begova medresa u Tuzli, Tuzla 2016, zbornik radova Prilozi historiji urbanog razvoja Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću, Sarajevo 2016, te časopis Historijska misao, br. 2, Tuzla 2016. Riječ je o jako zanimljivim arhivističkim i historijskim publikacijama, koje predstavljaju značajno naučno i stručno ostvarenje i doprinos unapređenju arhivistike i historijske nauke.

U ustaljenom poglavlju Izvještaji, predstavljeno je nekoliko priloga vezanih za održavanje naučnih i stručnih skupova u zemlji i inostranstvu. U posebnom članku detaljno je predstavljen kulturno-obrazovni rad Arhiva Tuzlanskog kantona za vremenski period od jula 2016. godine do jula 2017. godine. Posebni izvještaji dati su sa slijedećih naučnih i stručnih sadržaja: 29. međunarodno savjetovanje “Arhivska praksa 2016”, Tuzla 29–30. 9. 2016, Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Jajce 17–19. 5. 2016, okrugli sto ”Arhivi i mediji u funkciji zaštite i afirmacije pisanog kulturnog naslijeđa”, Tuzla 15. 12. 2016, konferencija Dani ICARUS-a u Hrvatskoj ”Arhivi bez granica”, Vukovar 16–18. 3. 2017. Riječ je o važnim naučno-stručnim sadržajima na kojima je tretirana iznimno važna problematika iz oblasti arhivistike i historiografije, koja je na ovaj način značajno približena svim zainteresovanim čitaocima.

Časopis Arhivska praksa, broj 20, je u strukturalno-sadržajnom smislu jako sadržajan i bogat raznovrsnim sadržajima arhivističkei historiografske provenijencije. Kao i u prethodnih 19. brojeva i u ovom jubilarnom broju otvorena su aktuelna pitanja arhivske teorije i prakse. Neka od njih imaju izravnu pragmatičnu funkciju, ali tu su i pitanja koja predstavljaju važnu osnovu za praćenje znanja arhivskih službi zemalja razvijenog svijeta. Kako i priliči jubilarnom 20. broju, predstavljen je osvrt na doprinos projekta „Arhivska praksa“ razvoju arhivske struke, kako u Bosni i Hercegovini, tako i zemljama okruženja.

Sadržajima predstavljenim u 20. broju časopisa Arhivska praksa, još jednom je potvrđena njegova validnost, potrebnost i funkcionalnost. Predstavljeni sadržaji čine zrelo i zaokruženo stručno i naučno štivo kao izraz potrebe za educiranjem arhivskog kadra i unapređenja arhivske teorije i prakse. To je koncept i misija časopisa koji traje 20 godina, što je potvrdio i svojim rezultatima. Zasluge za istrajnost na ostvarenju te misije pripadaju brojnim autorima priloga iz dvadesetak evropskih zemalja, redakcijskom i uređivačkom timu i drugima koji su na bilo koji način doprinijeli da časopis Arhivska praksa traje i snažno promoviše arhivska znanja, koja su jačala edukativnu i ukupnu funkciju arhivske struke u Bosni i Hercegovini i regionu. Svojim sadržajima, vizijom i misijom časopis u ovih 20 brojeva je opravdao svoju namjenu i značajno doprinio unapređenju arhivske struke. Nadamo se njegovom uspješnom egzistiranju i trajanju i u budućem vremenu.


Facebook

Nazad na vrh